UDK 800.23:801.82:808.62 Izvorni znanstveni rad MATEO ŽAGAR (Zagreb) KAKO JE TKAN TEKST BAŠĆANSKE PLOČE (kontinuitet iščitavanja) Otkad je 1853. godine Josef Šafarik pronio slavistikom glas o pronalasku Bašćanske ploše,' sve do današnjih se dana šire, razvijaju, nestaju, gdjegdje i spajaju, zamiru pa se ponovno radaju - djelimična ili cjelovita tumačenja o sadržaju njezina natpisa.' Međutim, u tijeku proteklih gotovo stoljeće i pol nisu se razdvojila dva bitno različita, iako nadopunjujuća, pristupa: prvi, u biti tekstnolingvistički, koji podrazumijeva orijentaciju samo na ono što je na natpisu prezentno, primarno lingvističkoga usmjerenja; te drugi, koji nastoji odgonetnuti u kakvoj je vezi s povijesnom stvarnošću pojedini dio natpisa, _ nerijetko pritom gubeći iz vida cjelinu. Tako je malo koji hrvatski filolog propustio izreći svoje mišljenje npr. o tome na što se odnosi sintagma “v otoc&", tko je bio “kaneza Kosamata", koja je “krajina" posrijedi, ili tko je, što je i gdje je “mikula v otočaci". Istodobno, manje je bilo odgovora na pitanja: npr. od koliko se zapravo dijelova natpis Bašćanske ploče sastoji, imaju li ti dijelovi kakve predloške i koliko se na njih naslanjaju, u kakvu su odnosu ti predlošci, kojim su jezikom i pismom pisani; nadalje - kako se različitost izvora odražava na tekstnu strukturu natpisa (pitanje sastavnih dijelova); kako se, naposljetku, ostvaruje novi tekst - da li tek pukom imitacijom? Čini nam se da bi pretpostavljanje ovog pristupa, u redoslijedu primjene, umnogome pridonijelo i adekvatnijem tumačenju povijesnih okvira predočena sadržaja. Ovakvu prilazu raščlambi i rekonstrukciji tekstova posljednjih je desetljeća osobito put usmjerio razvoj tekstne lingvistike, ma koliko se smjerova unutar te discipline s vremenom razvilo (nažalost u hrvatskoj filologiji premalo je tome traga!). Filolozi su tako ponovno upozoreni da, istražujući pisane spomenike, prvo moraju iščitati sve što im jezična organizacija materijala nudi. U pisanim spomenicima jasne tekstne strukture (npr. prepoznatljivim pravnim dokumentima, velikim dijelom kodificirane forme) takav zahtjev se može činiti suvišnim sve dok se ne počne primjenjivati poredbena metoda (prepoznavanje dijelova teksta i njihova odnosa prema paralelnim ostvarajima uvijek će * U ovom radu pod pojmom natpis podrazumijeva se tekst na kamenoj ploči. * J. P. Šafačik, Dostdoky a opravy, iz: Pamdtky klakolskiko pisemnictof, Prag 1853.;