S. Damjanović, Vokal a u »Korizmenjaku«, FILOLOGIJA 9 (1979), str. 73—83. 176(2x), 190, prie (aor.) 30, 70, 76, 118, 151, 188, 192, 193(2x), prieše 20, 189(2x), prieli 209, eč'men, 79, ečtmeniho 76, v žeju 190, k žei 82, žeina 63, žeini 191, žečno 62(2x), včedaeto 124, začetih' 187, začetoga 187, 196, začet'stva 93, 96(2x), prečesti 184. U poziciji -kle, za koju znamo da u čakavskim govorima daje a, mi- jenu g > a ne nalazimo: kleti (inf.) 61, proklet'stvi 127, prokletstva 146, prokleti (inf.) 162, proklet' 163, pokleknu 68. Zanimljivo je, međutim, da u drugom dijelu zbornika, u Traktatu o sedam smrtnih grijeha nalazimo drukčiju situaciju: klato 261, klat'va 263, klat'vu 263, klatavo 244, 264. U tom dijelu našega zbornika i pozicija -če- znatno češće daje a: čas'to 215, 217, 229, 231, 242, počalo 213, 264, počato 224, počat'ju 228.* Prateći literaturu koja se dotiče ovoga problema gotovo je nužno za- ključiti kako nam je poznat tek vrlo mali broj relevantnih tekstova pa su zaključci uopćeni, nesigurni, nerijetko krivi. Jedan je od problema koji se nameće ovaj: kako je došlo do toga da autohtoni čakavski refleks a(< g) bude potisnut od e? Je li riječ o pro- mjeni uvjetovanoj zakonitostima unutar sustava samog ili je ta promje- na izazvana utjecajem nekih nečakavskih govora i kojih? Rešetar je mi- slio da je e čakavcima došlo »od njihovijeh susjeda, ikavskijeh štokava- ca«.4 Slično tvrdi i A. Mladenović koji dodaje da se taj utjecaj može »le- po pratiti u starim čakavskim spomenicama«.? Veliki štovatelj podataka S. Ivšiće upozorava da i štokavci govore jičmen, jačmičak, E. Hercigo- nja misli da bi to mogao biti i kajkavski utjecaj, pogotovo što je kaj- kavska komponenta »trajno prisutna u jeziku nekih najznačajnijih gla- goljaških srednjovjekovnih kodeksa«.: Govoreći o čakavizmima u zapad- noj i centralnoj Bosni, I. Popović* konstatira da su oni vrlo brojni u go- vorima muslimanskog i katoličkog stanovništva i kao čakavsku crtu na- vodi promjenu 'g > 'a: jatra, jačmen. Dakako, ograničen broj primjera iz Kolunićeva zbornika problem ri- ješiti neće, ali nije na odmet upozoriti na činjenicu da je refleks a (< €) znatno češći u Traktatu nego u Korizmenjaku, dakle češći je u onom di- jelu Zbornika koji je stariji, a u kojemu ima inače manje kajkavizama nego u mlađem Korizmenjaku. Presmiono je, možda, iz toga izvoditi no- ve potvrde za tvrdnje da je iskonski refleks nazala e »... u svim čakav- skim govorima ... iza palatala bio a«* i da je e import iz kajkavskog di- * Traktat o sedam smrtnih grijeha prilično je različit po jeziku od Kvare- zimala, pa bi jedna podrobna usporedba vjerojatno pokazala da je prepisan sa starijeg predloška. Na to je upozorio E. Hercigonja (isto kao 3, str. 86b). 4 M. Rešetar, Jezik primorskih lekcionara, Rad JAZU 134, Zagreb 1898, str. 108. * A, Mladenović, Jezik Petra Hektorovića, N. Sad 1968, str. 54. * S. Ivšić, Slavenska poredbena gramatika, Zagreb 1970, str. 114. * Isto kao 3, str. 87 b. * I, Popović, Istorija srpskohrvatskog jezika, N. Sad 1955, str. 87. . M. Hraste, Ikavski govori sjeverozapadne Istre, Filologija 5, Zagreb 1967, str. 66. 75