STJEPAN DAMJANOVIĆ

VOKALIZAM KORIZMENJAKA KOLUNIĆČEVA
ZBORNIKA PREMA VOKALIZMU
KORIZMENJAKA III a 19 JAZU

Krajem petnaestoga stoljeća u hrvatskoj se književnosti pojavljuju
tematski cjelovite zbirke propovijedi. Među njima najpoznatije su one
korizmenih propovijedi, tzv. kvarezimali odnosno korizmenjaci. Tri su
hrvatskoglagoljska korizmenjaka prepisana iz iste matice: korizmenjak
u Kolunićevu zborniku, prepisan godine 1486. u Knežej Vasi (Lika), Greb-
lov, pisan u Roču 1498. godine i onaj što se pod signaturom III a 19
nalazi u posjedu JAZU. I. Milčetići je tvrdio da taj Akademijin rukopis
pripada 16. stoljeću, a Vj. Štefanić# misli da je dio kodeksa napisan
možda i krajem 15. stoljeća. Pisalo ga je, po Štefanićevu mišljenju, pet
ruku iz čega je poznati istraživač hrvatske glagolitike zaključio da je
pisanje (prepisivanje) trajalo duže. Pismo je sitna kurzivna glagoljica,
a tekst je, kao i onaj u Kolunićevu zborniku, manjkav. Nedostaje prvih
14 i posijednjih 8 folija te poneka iz sredine. Počinje riječima biti blažen'
t'ri s'tvari esu potrib'ne a to je dio propovijedi u ponedjeljak iza treće
korizmene nedjelje. Nije poznato gdje je rukopis pisan i upotrebljavan.
Istraživači naše glagoljske knjige, već spomenuti I. Milčetić i Vj. Šte-
fanić te R. Strohal i M. Valjavec (u Predgovoru svom izdanju Kolunićeva
zbornika)+ konstatiraju da se jezik korizmenjaka III a 19 JAZU vrlo
malo razlikuje od onoga u Kolunićevu zborniku. Valjavec je u svom
izdanju iz 1892, godine donio te razlike, stavivši sve što je drugačije no
u Kolunićevu zborniku — ispod crte. Promatrajući te varijante učinilo
mi se da ih nipošto nije malo i zanimalo me koliki dio tih razlika otpada

* I Milčetić, Hrvatska glagoljska bibliografija, Starine 33, Zagreb 1911.

% Vj. Stefanić, Glagoljski rukopisi JAZU I, Zagreb 1969, str. 202—203.

3 R. Strohal, Hrvatska glagoljska knjiga, Zagreb 1915, str. 212.

+ Kolunićev zbornik, Hrvatski glagolski rukopis iz god. 1486, priredio i pred-
govor napisao Matija Valjavec, Djela JAZU XII, Zagreb 1892.

67