STJEPAN DAMJANOVIĆ VOKALIZAM KORIZMENJAKA KOLUNIĆČEVA ZBORNIKA PREMA VOKALIZMU KORIZMENJAKA III a 19 JAZU Krajem petnaestoga stoljeća u hrvatskoj se književnosti pojavljuju tematski cjelovite zbirke propovijedi. Među njima najpoznatije su one korizmenih propovijedi, tzv. kvarezimali odnosno korizmenjaci. Tri su hrvatskoglagoljska korizmenjaka prepisana iz iste matice: korizmenjak u Kolunićevu zborniku, prepisan godine 1486. u Knežej Vasi (Lika), Greb- lov, pisan u Roču 1498. godine i onaj što se pod signaturom III a 19 nalazi u posjedu JAZU. I. Milčetići je tvrdio da taj Akademijin rukopis pripada 16. stoljeću, a Vj. Štefanić# misli da je dio kodeksa napisan možda i krajem 15. stoljeća. Pisalo ga je, po Štefanićevu mišljenju, pet ruku iz čega je poznati istraživač hrvatske glagolitike zaključio da je pisanje (prepisivanje) trajalo duže. Pismo je sitna kurzivna glagoljica, a tekst je, kao i onaj u Kolunićevu zborniku, manjkav. Nedostaje prvih 14 i posijednjih 8 folija te poneka iz sredine. Počinje riječima biti blažen' t'ri s'tvari esu potrib'ne a to je dio propovijedi u ponedjeljak iza treće korizmene nedjelje. Nije poznato gdje je rukopis pisan i upotrebljavan. Istraživači naše glagoljske knjige, već spomenuti I. Milčetić i Vj. Šte- fanić te R. Strohal i M. Valjavec (u Predgovoru svom izdanju Kolunićeva zbornika)+ konstatiraju da se jezik korizmenjaka III a 19 JAZU vrlo malo razlikuje od onoga u Kolunićevu zborniku. Valjavec je u svom izdanju iz 1892, godine donio te razlike, stavivši sve što je drugačije no u Kolunićevu zborniku — ispod crte. Promatrajući te varijante učinilo mi se da ih nipošto nije malo i zanimalo me koliki dio tih razlika otpada * I Milčetić, Hrvatska glagoljska bibliografija, Starine 33, Zagreb 1911. % Vj. Stefanić, Glagoljski rukopisi JAZU I, Zagreb 1969, str. 202—203. 3 R. Strohal, Hrvatska glagoljska knjiga, Zagreb 1915, str. 212. + Kolunićev zbornik, Hrvatski glagolski rukopis iz god. 1486, priredio i pred- govor napisao Matija Valjavec, Djela JAZU XII, Zagreb 1892. 67