OCJENE [ PRIKAZI SLOVO 62 (2012)

no obogaćuje njegov sadržaj. Pravim pionirskim obiljem novoobjavljenih
znanstveno-istraživačkih rezultata neosporno predstavlja značajan, nezao-
bilazan doprinos buđenju svijesti o znatnosti lika i djela Rafaela Levakovića
koja je — upravo ovim zbornikom — znanstveno-kritički markirana ne samo u
suvremenu mu razdoblju zreloga baroka, već napose u povijesti hrvatskoga
glagoljaštva, književnosti, kulture i duhovnosti uopće.

AANICA VLAŠIĆ-ANIĆ

Riječka dionica glagoljaštva

DARKO DEKOVIĆ, Istraživanja o riječkome glagoljaškom krugu. Priredio
Stjepan DAMJANOVIĆ, Matica hrvatska, Zagreb 2011., 523 str

Netom_objavljena knjiga uglednoga riječkoga glagoljaša Darka
Dekovića, preminuloga 2008. g., tek koji tjedan nakon dovršetka rukopisa
doktorske disertacije koju je za tisak priredio Stjepan Damjanović, prvi je
opsežan prikaz glagoljaštva u gradu Rijeci od samih početaka u srednje-
mu vijeku pa sve do druge polovice XX. stoljeća. Pristupajući glagoljaštvu
kao složenom kulturnom fenomenu koji objedinjuje i glagoljsko pismo u
punoj njegovoj dinamici (od formativnoga razdoblja, ustavne glagoljice i
poluustava do kurziva) i složenu funkcionalnu distribuciju jezika zasvje-
dočenih u glagoljaškim dokumentima te liturgijske osebujnosti, raznoliku
tekstnu (književnu) produkciju i glazbu — autor ovom knjigom sažima zna-
nja stečena u našoj filologiji i historiografiji posljednja dva stoljeća, uključu-
je rezultate vlastitih istraživanja, te nudi zaključnu interpretaciju glagoljaške
kulturološke sastavnice u povijesti grada Rijeke. Temeljna mu je namjera
bila pokazati kako se Rijeka, unatoč razmjemo malenoj količini sačuvanih
pisanih glagoljičkih dokumenata, iskazuje kao važno glagoljaško središte —
po rekonstruiranoj snazi urbane strukture posve usporedivo s drugim većim
glagoljičkim gradskim središtima (Senjom i Zadrom npr.). Za oblikovanje
takve spoznaje koja je važna karika u razumijevanju glagoljaštva ne samo
(pa ni ponajprije) kao kulturološkoga fenomena vezana za ruralna, siromaš-
nija hrvatska područja, nužno je bilo svladati opsežnu literaturu (ponajviše

  

309