SLOVO, sv. 63 (2013), 1-22, Zagreb 2013. UDK 811.163.42'367.625.43
264-12(497.5)“15:003.349.1]:811.163.42

SINTAKTIČKE FUNKCIJE PARTICIPA
U MISALU HRUACKOME ŠIMUNA KOŽIČIĆA BENJE

Ivana ETEROVIĆ, Zagreb
Jozo VELA, Zagreb

U recentnim je istraživanjima utvrđeno da je Misal hruacki Šimuna Kožičića Benje prvi
hrvatski misal posve uređen po biblijskome prijevodu sv. Jeronima. Odstupanja od
dotadašnje hrvatske staroslavenske tradicije posljedica su temeljita redigiranja teksta prema
latinskomu predlošku, a odnos je staroslavenskih i starohrvatskih elemenata promišljen i
sukladno tomu uređen. S obzirom na to da se pri priređivanju Misala Kožičić služio nekim
onodobnim latinskim misalom, utjecaj se latinskoga jezika može izrazitije očekivati upravo
na sintaktičkoj razini. Jedna od sintaktičkih značajki pomoću kojih se dobro razlučuje utjecaj
jezika predloška uporaba je participa.

Participi i participske konstrukcije rabe se vrlo često u Misalu hruackome i načelno
posve vjemo slijede latinski predložak. Budući da je upravo njima svojstvena najveća
raznovrsnost uporabe, u radu se raščlanjuje uporaba aktivnoga participa prezenta i aktivnoga
participa preterita I. u Kožičićevu misalu s obzirom na različite sintaktičke funkcije u kojima
dolaze. Istraživanjem se teži pridonijeti boljemu poznavanju sintakse Misala hruackoga, ali
i Kožičićeve koncepcije književnoga jezika koja se ogleda u izdanjima riječke glagoljske
tiskare.

 

Ključne riječi: hrvatski staroslavenski jezik, riječka glagoljska tiskara, Šimun Kožičić
Benja, Misal hruacki, Vulgata, sintaksa, particip.

1. UVOD

Misal hruacki (1531.) najvažnija je od šest knjiga objavljenih u riječ-
koj glagoljskoj tiskari modruškoga biskupa Šimuna Kožičića Benje. Budući
da je Kožičić ostao upamćen kao prva osoba koja je izravno progovorila o
potrebi uređivanja književnoga jezika,' njegova su izdanja dosad pobudila

! Obraćajući se trogirskomu biskupu Tomi Nigeru, u posveti Knižicama odb_žitić
rimskihu, arhierčovo i cesarovo, historiografskomu djelu o rimskim papama i carevima
objavljenu 1531. u Rijeci, Kožičić iskazuje svoje nezadovoljstvo jezikom glagoljskih