78 Vjesnik franjevaca trećoredaca 35/1998, 4 dnika. Njegov ljudski i znanstveni lik bio je i ostaje uzorom i zato smo mu zahvalni. U izdanjima Staroslavenskoga instituta su- rađuju još franjevci trećoredci mr. Petar Runje i dr. Anđelko Badurina, koji je na dokumenti- ma do u detalje istražio odnos Staroslavenske akademije i trećoredaca. Zahvalni smo suradnicima trećoredcima i njihovoj zajednici u Zagrebu na dugogodi- šnjoj, lijepoj i korisnoj suradnji. Jer, vrata knji- žnice i arhiva provincije, bogatih glagoljskim rukopisima, primjercima tiskanih glagoljskih knjiga i literaturom širom su otvorena sura- dniciima Staroslavenskoga instituta. Ova je svečanost prilika da za to iskažemo iskrenu zahvalnost. Prilog V: Trećoredci na Ksaveru (fra Anđelko Badurina) Trećoredci su došli na Ksaver 20. kolovoza 1923. Prvi fratri su bili ondašnji provincijal o. Bono Zeci o. Ante Nižić. Početni kapital bio je 2.000 dinara koje im je dao provincijal. No ideja o dolasku trećoredaca u Zagreb nikla je mnogo ranije, a ozbiljno se o njoj počelo razmišljati iza Prvog svjetskog rata ka- da su tri naša samostana (Zadar, Martinšćica i Veli Lošinj) potpali pod Italiju. Tu je ideju podržao i ondašnji krčki biskup Mahnić, koji je nešto prije svoje smrti u Zagrebu gdje je živio kao prognanik, sokolio fratre, kako na- vodi njegov prvi životopisac o. Ignacije Radić: "Podite, podite u Zagreb. Vi možete ondje s glagoljicom u svetim obredima donijeti velikih koristi Crkvi i narodu našemu." Ozbiljnije se o tom raspravljalo na provincij- skom zboru 1920. na Školjiću, na zboru 1922. donosi se odluka da se prihvati "prijedlog Dr. Ritiga o osnivanju samostana u Zagrebu...ada se u tu svrhu djelomiceili posve proda imanje na Glavotoku." Sljedeće godine, 1923. odustaje se od prodaje imanja na Glavotoku i odlučuje se za Bruškalj, posjed krčkog samostana. To odobrava i Mi- nistarstvo za Agrarnu reformu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca s obrazloženjem. "Uprava samostana novcem ove prodaje na- merava da podigne novi samostan u Zagrebu, koji bi zamenio onaj koji je franjevački red uzdržavao u Zadru pre njegovog prelaza pod talijanski suverenitet, a gde je odgajao po- dmladak ovoga reda, koji jedini čuva i njeguje slovensku službu u katoličkoj Crkvi." Zagovornik i glavni sudionik ostvarenja te ideje bio je veliki ljubitelj i promotor starosla- venštine i glagoljice dr. Svetozar Rittig, tada- šnji župnik župe sv. Marka na Gornjem gradu pod koju je pravno spadala ova crkva. Župa sv. Marka poklanja trećoredcima crkvu s pri- padajućim zemljištem posebnom darovnicom izdanom 21. studenoga 1923. koju odobrava Nadbiskupski duhovni stol i Gruntovni ured kraljevskog sudbenog stola. Službeno uvođenje trećoredaca u posjed uslijedilo je na današnji dan 1923. To opširno opisuje o. Danijel Zec u samostanskoj kronici, pa ćemo taj izvještaj u cijelosti pročitati. "Bogu hvala - moramo reći svi koliki Redovnici, naše mile Provincije, da mili Bog podjelio milost da nam svane nova zora, i sretni dan da je uspjelo našem Provincijalu M.P.O. Bonu Zecu da seostva- rila nova kuća koja za nas jest pravi biser i točka prevažna, ne samo jer se nalazimo posli toliko vije- kova u sredini Hrvatske naše mile Domovine, ali i radi toga, da imamo jedno gnijezdo da možemo se spasiti od robstva talijanskog u slušaju navale bu- duć naši Samostani jesu svi na medji grabežljivog iokrutnog Neprijatelja ne samo fratara ali i Hrvata. 'Naš Pr,val M.P.O. Bone primio Crkvu Sv. Fr. Ksaverija kod Zagreba kao dar našoj Provinciji, te žurio se da pripravi stan barem za 2 Redovnika na što mu uspjelo od Sakristije iste Crkve i uzeo poses na 20. kolovoza 1923 i isti Pr.val najprvi boravio s O. Antunom Nižićem, koji je sakupljao milodare Zagreba i okolice. Ali morao je O. Pr.val da pohodi Provinciju, morao je ostaviti Zagreb i odredio O. Daniela da ga izmjeni, koji odputovao iz Krka na 11 Rujna 1923