OSVRT NA NOVIJA PROUČAVANJA HRVATSKOGLAGOLJSKIH RUKOPISA ANICA NAZOR UDK: 003.349.1:091(497.5) Staroslavenski zavod HFI Zagreb Izvorni znanstveni članak Primljeno: 15. X. 1993. S evidentiranjem, najnužnijim restauriranjem i opisivanjem glagoljskih rukopisa iz vlastite zbirke započela je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti već 1948. Ta je ustanova najbogatije nalazište glagoljskih rukopisa u zemlji i svijetu. Akademijine rukopise opisao je Vjekoslav Štefanić. On je također opisao glagoljske rukopise svojega rodnog Krka. Osim u Akademiji glagoljski rukopisi su proučavani i u krilu Zagrebačkog sveučilišta i obnovljene Staroslavenske akademije. Na tom su području u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama postignuti solidni rezultati, osobito u katalogi: nepoznatih, te izdavanju cjelovitih rukopisa i poje U ovom osvrtu pokušat ćemo iznijeti podatke o tome što je u novije vrijeme - poslije drugoga sv_yexskog rata - učinjeno na evidentiranju, restauri- ranju, opisivanju, otkrivanju' i izdavanju hrvatskoglagoljskih rukopisa. S evidentiranjem, najnužnijim restauriranjem i opisivanjem glagoljskih rukopisa iz vlastite zbirke započela je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (od 1991. godine Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) već 1948. godine, zapravo odmah čim je obnovljena. A brojnim glagoljskim rukopisima, fragmentima i ispravama Akademijina zbirka (pohranjena u njezinu Arhivu) najbogatije je nalazište glagoljskih rukopisa u zemlji i svijetu. U njoj su zastupljeni rukopisi književnog, liturgijskog i odgojno-poučnog sadržaja i registri iz dnevnog života ustanova u vremenskom okviru od 12. do 19. st. U Akademijinoj se zbirci čuva najveći broj glagoljskih zbornika. 1 O hrvatskim glagoljskim rukopisima, otkrivenima u razdoblju od 1945. do 1970. godine potanje piše Ivana MULC, Novootkriveni hrvatski glagoljski spomenici, Slovo 21(1971), 388-397. 183