OSVRT NA NOVIJA PROUČAVANJA
HRVATSKOGLAGOLJSKIH RUKOPISA

ANICA NAZOR UDK: 003.349.1:091(497.5)
Staroslavenski zavod HFI Zagreb Izvorni znanstveni članak

Primljeno: 15. X. 1993.

S evidentiranjem, najnužnijim restauriranjem i opisivanjem glagoljskih rukopisa iz
vlastite zbirke započela je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti već 1948. Ta je ustanova
najbogatije nalazište glagoljskih rukopisa u zemlji i svijetu. Akademijine rukopise opisao je
Vjekoslav Štefanić. On je također opisao glagoljske rukopise svojega rodnog Krka. Osim u
Akademiji glagoljski rukopisi su proučavani i u krilu Zagrebačkog sveučilišta i obnovljene
Staroslavenske akademije. Na tom su području u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama
postignuti solidni rezultati, osobito u katalogi:

nepoznatih, te izdavanju cjelovitih rukopisa i poje

 

 
 
 

U ovom osvrtu pokušat ćemo iznijeti podatke o tome što je u novije
vrijeme - poslije drugoga sv_yexskog rata - učinjeno na evidentiranju, restauri-
ranju, opisivanju, otkrivanju' i izdavanju hrvatskoglagoljskih rukopisa.

S evidentiranjem, najnužnijim restauriranjem i opisivanjem glagoljskih
rukopisa iz vlastite zbirke započela je Jugoslavenska akademija znanosti i
umjetnosti (od 1991. godine Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) već
1948. godine, zapravo odmah čim je obnovljena. A brojnim glagoljskim
rukopisima, fragmentima i ispravama Akademijina zbirka (pohranjena u
njezinu Arhivu) najbogatije je nalazište glagoljskih rukopisa u zemlji i svijetu.
U njoj su zastupljeni rukopisi književnog, liturgijskog i odgojno-poučnog
sadržaja i registri iz dnevnog života ustanova u vremenskom okviru od 12.
do 19. st. U Akademijinoj se zbirci čuva najveći broj glagoljskih zbornika.

1 O hrvatskim glagoljskim rukopisima, otkrivenima u razdoblju od 1945. do 1970. godine potanje piše
Ivana MULC, Novootkriveni hrvatski glagoljski spomenici, Slovo 21(1971), 388-397.

183