A. NazoR 72 Croatica 26-27-28/1987. O životu i čudesima sv. Nikole, biskupa i ispovjednika, na- stajale su i širile se u srednjem vijeku mnoge legende na Isto- ku i Zapadu, koje su svojim čudesnim sadržajima nadahnjivale ikonografiju i pretakale se u usmenu književnost. U hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti legenda o sv. Nikoli poznata je iz glagoljskih rukopisa u više verzija. Kraće verzije dolaze u gla- goljskim brevijarima u čitanjima na svečev blagdan 6. prosinca i u glagoljskim zbirkama crkvenih govora (propovijedi). Duže i međusobno različite verzije dolaze u glagoljskim zbornicima: Petrisovu iz 1468. (f. 213v—217v)' i Oxfordskom Can. Lit. 414 (£. 9-lov). Brevijarska legenda o sv. Nikoli potječe od Ivana, đakona napolitanskog,' i čita se u sanktoralu u devet lekcija oficija na svečev dan 6. prosinca. Obično počinje riječima: Nikula ubo ot pres(vč)tlago roda izšad6 - grafanin6 bč ot patarskago grada... Njezin tekst imaju ovi rukopisni brevijari: Ljubljana, Na- rodna in univerzitetna knjižnica: Ljubljanski C 161a/2, konac 14. st., f. 6d—8c; Ljubljanski C 163a/2, 15. st., II. dio, f. 3a—3d; Novi Vinodolski, Župni ured: I. Novljanski, 1459, f. 307d— —309a; II. Novljanski, 1495, f. 384d—386a; Zagreb, Arhiv JAZU: Pašmanski, druga pol. 14. i 15. st., sign. III b 10, f. 185b—186a; Bribirski, 1470, sign. III b 6, f. 181c—182c; Dabarski, 1486, sign. III c 21, 192c—193c; Dvolist brevijara, 15. st., Fragm. glag. 38/a, f, 1c—2c; Nacionalna i sveučilišna biblioteka: Mavrov brevijar, 1460, sign. R 7822, £. 182d—183d; Humski brevijar, 15. st., sign. R 4067, £. 4c—6c; Metropolitana: Brevijar, 1442, sign. MR 161, £. 252a—253c; Moskva, Gos. bibl., zbirka Sevast'janova,. fond. 270, No 51, Moskovski brev., 1442—1443, II. dio, 9a—100a; Rim, Arhiv sv. Petra, Brev.- D 215, 15. st., f. 327v—328v; Vatikan: Slavo :19, 1465, f. 257a—258a; Iilirico 10, 1485,.f. 282c—283c. U tiskanim brevijarima legenda o sv. Nikoli dolazi u prvotisku Brč- vijara iz.1491. god. (jedini sačuvani primjerak u Veneciji, Bibl.. S. Marco, Inc. 1235), 1. 234c—235c; Baromićevu iz 1493. (2 primj. u NSB u Zagrebu, sign. R I-16*-1a,b), 1. 296a—297b i Brozićevu iz 1561. (primj. u Knjižnici JAZU, sign. R 783, 1. 288b289b). U hrvatskoj književnosti legenda o sv. Nikoli nije dovoljno proučena niti je kritički izdana. Izdan je samo dio teksta iz Oxfordskog zbornika Can. Lit. 414 u Stefanićevoj hrestomatiji hrvatske srednjovjekovne književnosti 1969. godine.' Za povijest * Vjekoslav Stefanić, Glagoljski rukopisi otoka Krka, Djela JAZU, knj. 51, Zagreb 1960, str. 378. ; Narin_Tadin, Glagolitic Manuseripts in the Bodlejan Library, Oxford Slavonic Papers, Vol. V, Oxford 1954, str. 132—144. > Vjekoslav Stefanić, Glagoljski rukopisi Jugoslavenske akademi- je, I. dio, Zagreb 1969, str. 107. + Vjekoslav Stefanić, Hrvatska književnost srednjega vijeka, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 1, Zagreb 1969, str. 262—265.