vinciju tiskale su se liturgijske knji- ge izvan zemlje, i to god. 1480. Mis- sale ad usum dominorum Ultra- montanorum u Veroni, bez imena tiskara; pavlinski misal tiskao je J. 'Amerbach u Baselu, bez oznake go- dine; pavlinski brevijar bez kolofo- na (između 1486. i 1491); pavlinski misal oko 1490, bez kolofona. Bez kolofona je tiskana i jedna varijanta Missale Gnenense-Cracoviense, itd., itd. Ni u kolofonu glagoljske Spovi- di općene iz 1496. ne spominje se mjesto tiskanja, ali je grafičkim pu- tem lako bilo utvrditi da je tiskana u Senju. Prema tome, za nepotpu- nost podataka u kolofonu prvotiska glagoljskog Misala ne treba traži! osobite razloge, posebice ne poli ke. s Kad već nema izravnih dokaza o tome tko i gdje je štampao Misal, neki su znanstvenici, u potrazi za odgovorom na ta pitanja, pošli dru- gim putem: obavili su tekstološko- filološka i grafička istraživanja i do- šli do nekih konkretnih rezultata. Dr_Marija Pantelić je tekstološko- filološkom analizom pokušala odgo- voriti na pitanja: gdje i kada je na- stao predložak glagoljskog misala kneza Novaka iz 1368, za koji se odavno tvrdilo da je poslužio kao predložak prvotisku Misala iz 1483; je li Prvotisak uistinu redigiran po Novakovu misalu; ima li u kalenda- ru Prvotiska elemenata koji upućuju na mjesto redigiranja; može li se, prema sadržaju i njegovim jezičnim osobinama, posebice po dodanim tekstovima, odrediti podrijetlo nje- govih redaktora. Da bi se odgovori- lo_na ta pitanja, analiziran je sadr- žaj, sanktoral, jezik i drugi podaci u oba smisla. Pokazalo se da je Nova- kov misal doista poslužio kao glavni predložak, kojemu su redaktori do- dali 4 mise i 8 sekvencija. Kalendar pokazuje da su u Prvotisak ušle svetkovine istarskog sloja u puč kom obliku: tršćanski sv. Zust, La- zar, Sucerb (Servulus), porečki Ma- var i pićanski Nećipr (Nicephorus), kao i svetkovine povezane s njema- čkim podrijetlom goričkih grofova, odvjetnika akvilejskog — patrijarha koji su u njegovo ime upravljali Istrom_(augzburški sv. Uldaric — istarski pučki Vorih). U kalendaru Prvotiska_iz 1483. registrirano je Prenesenie svetago Eronima, svetko- vina koje nemaju ostali glagoljski ni latinski suvremeni kalendari. Ubaci- vanje te svetkovine u Prvotisak veže dr M. Pantelić za Istru, zapravo za istarsku teoriju o podrijetlu sv. Je- ronima, koja je tada bila aktualna i prema kojoj je sv. Jeronim rodom Istranin, iz Zrenja (kod Buzeta). Na- vedeni podaci upućuju na to da su redigiranje teksta glagoljskog Prvo- tiska obavili istarski glagoljaši. Je- zična pak analiza pokazala je inter- ferencije lokalnih crta u crkvenosla- vensku jezičnu strukturu na svim razinama: fonetskoj, <morfološkoj, sintaktičkoj, semantičkoj i stilistič- koj. Izvorni »jat« u Prvotisku često je ostvaren sa e, a ima zamjena u sa o na nekoliko karakterističnih mje- sta. Ekaviziranje »jata« i zamjena u sa o upućuje također na Istru. Analiza grafije prvog razdoblja hr- vatskoglagoljskog tiskarstva, koju je temeljito proveo mr Ivan Bakmaz (v. Slovo 31, Zagreb 1982.) pokazala je da »veliki raspon karakterističnih obilježja razlikosti ne dopušta da Prvotisak i Brevijar iz 1491, pa senj- ska i riječka izdanja identificiramo kao tvorevine jedinstvene ti- skare«. Danas možemo prihvatiti argu- mente koji uvjerljivo pokazuju da su redigiranje prvotiska glagoljskog Misala iz 1483. obavili Istrani (istar- ski glagoljaši). Pitanje tiskare i mje- sta tiskanja i nadalje ostaje otvore- no i sporno. Neosporno je ipak da se navršava pola milenija od tiska- nja prve hrvatske knjige, a to je, nema sumnje, veliki datum u povi- jesti svakog naroda. Dr ANICA NAZOR Sistem za lgubitke Još u studenom 1981. godine u Izdavačkoj radnoj organizaciji »Školske knjige« analizirani su osnovni problemi proizvodnje udžbenika u 1981. godini i u 1982. godini i naznačeni su uvje- ti poslovanja »Školske knjige« u kojima će se ostvarivati pro- izvodnja udžbenika u 1982. godini. Izrađeni materijal upućen je Republičkom komitetu za prosvjetu, kulturu, fizičku i teh- ničku kulturu, RSIZ-u osnovnog i RSIZ-u usmjerenog odgoja i obrazovanja i Republičkoj zajednici za poslove cijena. Na os- novi toga materijala Republički komitet izradio je posebnu in- formaciju i uputio je Izvršnom vijeću Sabora na raspravu. Evo nekoliko osnovnih konstata« cija iz tog materijala: poslovanje »Školske knjige« u 1981. godini na udžbenicima za osnovno i srednje obrazovanje nije bilo pozitivno jer su brže rasle cijene papira i grafi- & čkih usluga od maloprodajnih cije- na udžbenika, pa se nagativna razli- ka između proizvodnje i malopro- dajne cijene udžbenika kretala od 0,3 do 153,50 dinara po udžbeniku. Nadalje, kako udžbenici za osnov no i srednje obrazovanje čine više od 60 posto proizvodnog programa »Skolske knjige«, niska cijena udž- benika u 1981. godini negativno je utjecala .na_ ukupno — poslovanje »Skolske knjige« (ostvareni dohodak niži je za 19 posto, a čisti dohodak za 28 posto). Dodajmo tome i činjenicu da po- većanje maloprodajnih cijena ud, benika godinama ne prati poveća- nje proizvodnje udžbenika. Malo- prodajne cijene udžbenika rasle su samo u okviru društveno dogovore- nih cijena ili pak uopće nisu pove- ćavane, Od 1975. godine do zaključ« no sa 1982. godinom maloprodajne cijene udžbenika prosječno su rasle za 11,25 posto. U istom tom razdoblju proizvod- nja (prosječna) cijena rasla je po stopi od 52 posto. Grafičke usluge porasle su za više od 300 posto, a cijena papira za više od 600 posto. (Vidi tablicu na 7. stranici). NAŠA KNJIGA - BROJ 3