vinciju tiskale su se liturgijske knji-
ge izvan zemlje, i to god. 1480. Mis-
sale ad usum dominorum Ultra-
montanorum u Veroni, bez imena
tiskara; pavlinski misal tiskao je J.
'Amerbach u Baselu, bez oznake go-
dine; pavlinski brevijar bez kolofo-
na (između 1486. i 1491); pavlinski
misal oko 1490, bez kolofona. Bez
kolofona je tiskana i jedna varijanta
Missale Gnenense-Cracoviense, itd.,
itd. Ni u kolofonu glagoljske Spovi-
di općene iz 1496. ne spominje se
mjesto tiskanja, ali je grafičkim pu-
tem lako bilo utvrditi da je tiskana
u Senju. Prema tome, za nepotpu-
nost podataka u kolofonu prvotiska
glagoljskog Misala ne treba traži!
osobite razloge, posebice ne poli
ke. s

Kad već nema izravnih dokaza o
tome tko i gdje je štampao Misal,
neki su znanstvenici, u potrazi za
odgovorom na ta pitanja, pošli dru-
gim putem: obavili su tekstološko-
filološka i grafička istraživanja i do-
šli do nekih konkretnih rezultata.
Dr_Marija Pantelić je tekstološko-
filološkom analizom pokušala odgo-
voriti na pitanja: gdje i kada je na-
stao predložak glagoljskog misala
kneza Novaka iz 1368, za koji se
odavno tvrdilo da je poslužio kao
predložak prvotisku Misala iz 1483;
je li Prvotisak uistinu redigiran po

  

Novakovu misalu; ima li u kalenda-
ru Prvotiska elemenata koji upućuju
na mjesto redigiranja; može li se,
 prema sadržaju i njegovim jezičnim
osobinama, posebice po dodanim
tekstovima, odrediti podrijetlo nje-
govih redaktora. Da bi se odgovori-
lo_na ta pitanja, analiziran je sadr-
žaj, sanktoral, jezik i drugi podaci u
oba smisla. Pokazalo se da je Nova-
kov misal doista poslužio kao glavni
predložak, kojemu su redaktori do-
dali 4 mise i 8 sekvencija. Kalendar
pokazuje da su u Prvotisak ušle
svetkovine istarskog sloja u puč
kom obliku: tršćanski sv. Zust, La-
zar, Sucerb (Servulus), porečki Ma-
var i pićanski Nećipr (Nicephorus),
kao i svetkovine povezane s njema-
čkim podrijetlom goričkih grofova,
odvjetnika akvilejskog — patrijarha
koji su u njegovo ime upravljali
Istrom_(augzburški sv. Uldaric —
istarski pučki Vorih). U kalendaru
Prvotiska_iz 1483. registrirano je
Prenesenie svetago Eronima, svetko-
vina koje nemaju ostali glagoljski ni
latinski suvremeni kalendari. Ubaci-
vanje te svetkovine u Prvotisak veže
dr M. Pantelić za Istru, zapravo za
istarsku teoriju o podrijetlu sv. Je-
ronima, koja je tada bila aktualna i
prema kojoj je sv. Jeronim rodom
Istranin, iz Zrenja (kod Buzeta). Na-
vedeni podaci upućuju na to da su

 

 

redigiranje teksta glagoljskog Prvo-
tiska obavili istarski glagoljaši. Je-
zična pak analiza pokazala je inter-
ferencije lokalnih crta u crkvenosla-
vensku jezičnu strukturu na svim
razinama: fonetskoj, <morfološkoj,
sintaktičkoj, semantičkoj i stilistič-
koj. Izvorni »jat« u Prvotisku često
je ostvaren sa e, a ima zamjena u sa
o na nekoliko karakterističnih mje-
sta. Ekaviziranje »jata« i zamjena u
sa o upućuje također na Istru.

Analiza grafije prvog razdoblja hr-
vatskoglagoljskog tiskarstva, koju je
temeljito proveo mr Ivan Bakmaz
(v. Slovo 31, Zagreb 1982.) pokazala
je da »veliki raspon karakterističnih
obilježja razlikosti ne dopušta da
Prvotisak i Brevijar iz 1491, pa senj-
ska i riječka izdanja identificiramo
kao tvorevine jedinstvene ti-
skare«.

 

 

 

Danas možemo prihvatiti argu-
mente koji uvjerljivo pokazuju da
su redigiranje prvotiska glagoljskog
Misala iz 1483. obavili Istrani (istar-
ski glagoljaši). Pitanje tiskare i mje-
sta tiskanja i nadalje ostaje otvore-
no i sporno. Neosporno je ipak da
se navršava pola milenija od tiska-
nja prve hrvatske knjige, a to je,
nema sumnje, veliki datum u povi-
jesti svakog naroda.

Dr ANICA NAZOR

  

 

 

Sistem za

lgubitke

 

Još u studenom 1981. godine u Izdavačkoj radnoj organizaciji
»Školske knjige« analizirani su osnovni problemi proizvodnje
udžbenika u 1981. godini i u 1982. godini i naznačeni su uvje-
ti poslovanja »Školske knjige« u kojima će se ostvarivati pro-
izvodnja udžbenika u 1982. godini. Izrađeni materijal upućen
je Republičkom komitetu za prosvjetu, kulturu, fizičku i teh-
ničku kulturu, RSIZ-u osnovnog i RSIZ-u usmjerenog odgoja i
obrazovanja i Republičkoj zajednici za poslove cijena. Na os-
novi toga materijala Republički komitet izradio je posebnu in-
formaciju i uputio je Izvršnom vijeću Sabora na raspravu.

Evo nekoliko osnovnih konstata«
cija iz tog materijala: poslovanje
»Školske knjige« u 1981. godini na
udžbenicima za osnovno i srednje
obrazovanje nije bilo pozitivno jer
su brže rasle cijene papira i grafi-

&

čkih usluga od maloprodajnih cije-
na udžbenika, pa se nagativna razli-
ka između proizvodnje i malopro-
dajne cijene udžbenika kretala od
0,3 do 153,50 dinara po udžbeniku.

Nadalje, kako udžbenici za osnov
no i srednje obrazovanje čine više
od 60 posto proizvodnog programa
»Skolske knjige«, niska cijena udž-
benika u 1981. godini negativno je
utjecala .na_ ukupno — poslovanje
»Skolske knjige« (ostvareni dohodak
niži je za 19 posto, a čisti dohodak
za 28 posto).

 

Dodajmo tome i činjenicu da po-
većanje maloprodajnih cijena ud,
benika godinama ne prati poveća-
nje proizvodnje udžbenika. Malo-
prodajne cijene udžbenika rasle su
samo u okviru društveno dogovore-
nih cijena ili pak uopće nisu pove-
ćavane, Od 1975. godine do zaključ«
no sa 1982. godinom maloprodajne
cijene udžbenika prosječno su rasle
za 11,25 posto.

 

 

U istom tom razdoblju proizvod-
nja (prosječna) cijena rasla je po
stopi od 52 posto. Grafičke usluge
porasle su za više od 300 posto, a
cijena papira za više od 600 posto.
(Vidi tablicu na 7. stranici).

NAŠA KNJIGA - BROJ 3