ku krmčiju zajedno s čitavom svojom kolekcijom ćirilskih knjiga i rukopisa donio u Zagreb. S paleografijskog gledišta Grškovićev i Mihanovićev odlomak Apostola predstavljaju ri- jetke spomenike prijelaznog stadija pisma između makedon- ske i hrvatske glagoljice. Jedan od posljednjih primjera glagoljice u Bosni saču- vao se kao omot za »montanum« ili kartular crkve sv. Ana- stazije u Splitu. Prof. Vj. Štefanić nazvao ga je Splitski od- lomak glagoljskog misala starije redakcije. Potječe iz prve polovine 13. st. Splitski odlomak je »dragocjen za povijest hrvatskoglagoljskog misala, jer je on — makon Bečkih listića — vjerojatno najstariji ostatak takvog glagoljskog misala« (Stefanić). Najstariji spomenik posve formirane tipične hrvatske uglate glagoljice nađen je na koricama II Novljanskog brevi- jara. To je dvolist pergamene folio formata, dio nekog zbor- nika, koji sadrži odlomak Legende o sv. Tekli iz 13. st. Odlo- mak je nastariji poznati južnoslavenski prijepis apokrifa o djelima Pavla i Tekle. Apokrif pripovijeda kako u maloazijs- kom gradu Ikoniju svojim propovijedima Pavao obraća lijepu djevojku Teklu (glagoljski odlomak sadrži svega četvrtinu, ali najzanimljiviji dio apokrifa). Najstarija potvrda apokrifa Poslanice o nedjelji (koja je pala s neba ma oltar sv. Petra i prijeti svima ikoji ne štuju nedjelju) u slavenskim književnostima sačuvan je na komadu pergamene (krnjem dvolistu), dijelu zbornika različita sadrža- ja, koji je bio prilijepljen kao podstavni list na koricama gla- goljskog Kvarezimala Šimuna Grebla iz Roča (čuva se u Arhi- vu JAZU u Zagrebu, sign. Fragm. glag. 123). U 13. st. ide i Kukuljevićev odlomak misala, list pergame- ne skinut s korica nekog rukopisa iz 14. st. Pismo odlomka predstavlja rani stadij hrvatske uglate glagoljice u kojemu ima dosta ostataka oble glagoljice. S kraja 13. st. potječe odlomak misala, list pergamene u koji je bio omotan Popis desetine Beloga na Cresu iz 1679. Odlomak predstavlja jedan od najstarijih odlomaka glagoljskog rimskog misala prave hrvatske redakcije (čuva se u gradu Krku u Arhivu bivše osorske biskupije). Iz 13. st. su i četiri odlomka brevijara, 53