A. Nazor: Q glagoljskoj tiskari u Senju i njezinim izdanjima Senj. zb 41, 211-244 (2014.) primjerci knjiga vrlo su rijetki, pa Hrvatska akademija znanosti i umjemosti i Gradski muzej Senj ponovno objavili tri izdanja (Misal, Spovid općenu i Korizmenjak). Uz ponovna izdanja u novijem su razdoblju uznapredovala istraživanja senjske tiskare i njezinih izdanja: svako je izdanje potanko opisano (vanjski opis, sadržaj, slog i pismo) nekim je izdanjima utvrđen izravan predložak; popisani su očuvani orginalni primjerci i njihova nalazišta: izdanja su istražena kao tipografski proizvodi, to jest kao objekti kojima oblik i sadržaj određuju tiskarski i zanatski postupci, td. Ključne riječi: Blaž Baromić, glagoljska tiskara, Senj, Misal, Brevijar hrvatski Naš slavljenik, preuzvišeni dr. sc. Mile Bogović, biskup gospićko- senjski, istražuje senjske glagoljske spomenike. Stoga mi je zadovoljstvo što ću ovom prilikom njemu u čast pokušati sažeto i obuhvatno osvrnuti se na rezultate istraživanja glagoljske tiskare (napose njezinih izdanja), koja je u Senju djelovala koncem 15. i prvom desetljeću 16. stoljeća. Utemeljili su je domaći duhovni intelektualci za vlastite potrebe: da u njoj ostvare izdavački program kojim će glagoljaše opskrbiti osnovnim bogoslužnim knjigama, suvremenim crkvenim priručnicima i nabožnim (književnim) djelima, koja se uvelike tiskom izdaju na europskom kršćanskom Zapadu. Prvo je za tisak priređen glagoljski brevijar. Priredio ga je kanonik Blaž Baromić, darovit pisar. Priređeni rukopis odnio je u tiskaru znamenitomu Andriji Torresaniju u Veneciju gdje je Brevijar tiskan, Baromić je nadzirao tiskanje i korigirao tekst. Kod Torresanija je izučio i svladao tiskarsko umijeće. Iz Venecije se u Senj_vratio s tiskanim glagoljskim Brevijarom hrvatskim, dovršenim 13. ožuika 1493. godine. Uz Brevijar u Senj je dopremio tiskarsku napravu (prešu), olovna slova i ostalu opremu potrebnu za samostalan rad tiskare. Prvi je iz tiska u Senju izašao Mixal po zakonu rimskoga dvora: . kolovoza 1494. godine. Tiskan je u formatu 4 (20 cm) na 27 kvaterniona (216 listova) u dvama stupcima po 37 redaka, u dvjema bojama: crnoj i crvenoj. Upotrijebljene su dvije veličine slova. Većim su slovima tiskane molitve, čitanja, a manjima antifonalni dijelovi misala. Mjera od deset punih redaka iznosi 41 mm. Inicijali su manji i veći — latinski i glagoljski. Veći su inicijali oblikovani od poznatih starijih i novijih elemenata, jednako kao u rukopisima: od pletenica, palmeta, polupalmeta povezanih prstenovima i čvorovima'. Neki su prostori, predviđeni za inicijale, ostali prazni, bez otisnutih inicijala. * M. PANTELIĆ, 1975, 36.