slavenskom jeziku i nabožnopoučnim djelima na narodnom jeziku - opskrbiti glagoljaše da_mogu obavljati slavensko bogoslužje i pouku. U navedenom razdo- blju Hrvati tiskaju svoje knjige na tri pisma i još uvijek (kao što se to čini i drugdje u Evropi) knjige pišu i prepisuju rukom. Akademijin skup imao je za cilj da u tom razdoblju prikaže hrvatsku knjigu uopće - rukopisnu i štampanu na sva tri pisma - da otkriva i prati život i sudbinu te knjige na početku novog doba, koje je Guten- bergovim pronalaskom tiska nastupilo za čitav svijet. Cilj je, dakle, bio veoma ambi- ciozan, pogotovo kada se zna da s tim u vezi ima mnogo neriješenih pitanja. Premda postavljeni cilj nije mogao biti u potpunosti ostvaren, ipak se Akademijin znanstve- ni skup pokazao poticajnim. Potaknuo je temeljitija istraživanja najstarijih glagolj- skih inkunabula i drugih glagoljskih knjiga. Istražena je npr. prvi put tehnologija tiska Misala iz 1483; prvi put je tekstološki, liturgijski i jezično istražen Brevijar iz 1491; temeljito je proučen Baromićev Brevijar iz 1493; raščlanjena je jezična koncepcija Šimuna Kožičića Benje; objavljena je latinička transkripcija Kožičićeva povijesnog djela Knjižice od žitija rimskih arhijereov i cesarov; pronađen je po jedan list prvotiska Misala iz 1483. i senjskog Misala iz 1494. godine itd., što se dobro može vidjeti u našim prilozima koje objavljujemo. U povodu skupa priređena je (u atriju Akademijine palače u Zagrebu) izlož- ba: Hrvatska knjiga od Prvotiska do sredine 16. stoljeća u zbirkama Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Izložba je pratila i dopunjavala izlaganja sa šezde- setak primjeraka originalnih knjiga iz navedneog razdoblja, koje su nekoć prikupili strasni bibliofili (Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Milčetić, Mirko Breyer, Baltazar Bogišić i dr.). Mogle su se vidjeti glagoljske knjige (od prvotiska Misala do Brozićeva Brevijara), inkunabule hrvatskih pisaca (N. Modruškog, J. Šišgorića, K. Pucića, J. Dragišića, inkunabule hrvatskih tiskara (A. Paltašića, D. Dobrićevića, G. Dalmatina Senjanina); zatim knjige od 1500. do 1561. (M. Marulića, Missale Zagrabiense, A F. Trankvila, J. Bunića, K. Ranjine, F. Frankopana, L. Paskalića). Veoma ukusan katalog izložbe, koji su (kao i izložbu) priredili Josip Bratulić i Mirko Kratofil, sa- drži opise knjiga s njihovim signaturama i više od dvadeset listova priloga (stranica iz pojedinih knjiga) i nadahnut uvod (J. Bratulića) o počecima hrvatskog tiskarstva. Časopis Slovo objavljuje veći dio (više od polovice) referata održanih na Akademijinu znanstvenom skupu. Štampani su redom kojim su na skupu izneseni, Prvo je izlaganje bilo okvirno i njime je zapravo obrazložen naziv skupa. A.N.