njegovih baštinika otkupila ruska vlada za Publičnu biblioteku u tadašnjem
Petrogradu.' Senjski Misal drugi je po redu glagoljicom tiskani misal u Hrvata.
lako je prvotisak misala izašao jedanaest godina prije njega (1483), ipak se
ski nije  njegov pretisak. Predložak je senjskom misalu mogao biti neki
rukopisni misal iz južne grupe glagoljskih misala, u koju doduše spada i prvo-
tisak_iz 1483. (od rukopisnih u tu grupu idu: Novakov iz 1368, Berlinski iz
1402, Illyrico 8 iz 1435 i Hrvojev misal, oko 1404). Senjski Misal sadrži: Kalen-
dar kojemu nedostaju prva dva mjeseca; iza kalendara dolazi misa u čast sve-
log Semiona koga telo est6 v Zadri i neke votivne mise; zatim Temporal,
Čin mise, Komunal, Sanktoral i neki ritualni tekstovi.

Od senjskog Rituala s Meštrijom od (dobra) umrtija poznata su samo dva
nepotpuna primjerka. Jedan se malazi u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci
u Zagrebu (sign. R 314), a drugi u Publičnoj biblioteci Saltykov-Sčedrin u
Lenjingradu (u Berčićevoj zbirci), Ni jedan nema ni početka ni svršetka. Po
tipografskim osobinama i po vodenim znakovima na papiru utvrđeno je (Pe-
tar Kolendić)* da je knjižica tiskana u Senju oko god. 1507. Za senjski Ritnal

e uzet predložak ni iz jednog poznatog rukopisnog ni iz već tiskanog ritua-
la, već je sastavljen na osnovi poznatih ritualnih tekstova.?

Od Mirakula slavne d(č)ve Marie, tj. zbirke Bogorodičinih čudesa koji su
tiskani u Senju, poznata su svega tri, možda čak samo dva, nepotpuna pri-
mjerka i nalaze se u Knjižnici Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
u Zagrebu. Cak ni iz tih primjeraka ne može se sastaviti jedan kompletan!
Ni jedan nema posljednjeg lista s tiskarskim impresumom (v. ovdje I. Petro-
str. 25).

Od Naručnika plebanuševa koji je tiskan u Senju 1507. v hiži rččenoga go-
spodina arhižakna (lj. Silvestra Bedričića, op. A. N.) misec(a) avgusta na dan
17. v letih6 Spasitela našego 1507. danas je poznato samo pet primjeraka. D\
se — jedan potpun, a drugi nepotpun — nalaze u samostanu franjevaca trećo-
redaca u Zagrebu (oba su onamo dospjela iz Glavotoka) — jedan gotovo potpun
primjerak nalazi se u Knjižnici Jugoslavenske akademije u Zagrebu; jedan ne-
potpun u Publičnoj biblioteci Saltykov-Sčedrin (Berčićeva zbirka) i jedan u
Nacionalnoj biblioteci u Beču. Naručnik plebanušev prijevod je glasovitog i
raširenog teološkog priručnika Manipulus curatorum što ga je u 14. st. napisao
Spanjolac Guido de Monte Rocherii. Sadrži osnovno znanje koje je potrebno
svećeniku za obavljanje svećeničkih dužnosti (zato da popi, navlastito pleban'ši,
ovč kn(i)ge budu n(o)siti v r(u)k(a)h6 neka vide ča imaju učiniti v svoem

           

 

   

   

 

 

   

  

 

 

 

 

 
  

      

   

Senjski Korizmenjak fratra Ruberta poznat je u sedam primjeraka.
Jedan se nalazi u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu; dva u Knji-
žnici Jugoslavenske akademije u Zagrebu, dva u samostalnu franjevaca trećo-
redaca u Zagrebu (jedan je uvezan s Naručnikom plebanuševim, a oba su ona
mo dospjela iz Glavotoka; jedan se nalazi u Narodnoj in univerzitetnoj knjiž-
nici u Ljubljani i jedan u Publičnoj biblioteci Saltykov-Sčedrin u Lenjingra-
du. Korizmenjak je prijevod Caracciolova »Quadragesimale«, tj. malog zbor-
nika skica korizmenih propovijedi koje je zapisao sam fra Roberto Caracciolo,

 

 

3 Baštinici su zbirku najprije ponudili na otkup Jugoslavenskoj akađemiji znanosti i umjetnosti
u Zagrebu, temaljska vlada odgovorila Akademiji da za taj otkup ne može osigurati novac. _ _

“P.'Kolendić, Ars bene moriendi u jednom glagoljskom izdanju, Južni pregled, br. 8 i 9
Skopje 1933.

Y A. Nazor, Kul
Zagieb I971, str. 418

 

 

\opovijesno značenje izdanja glagoljske tiskare u Senju g. 1494—1508, Slovo 21,

  

16