njegovih baštinika otkupila ruska vlada za Publičnu biblioteku u tadašnjem Petrogradu.' Senjski Misal drugi je po redu glagoljicom tiskani misal u Hrvata. lako je prvotisak misala izašao jedanaest godina prije njega (1483), ipak se ski nije njegov pretisak. Predložak je senjskom misalu mogao biti neki rukopisni misal iz južne grupe glagoljskih misala, u koju doduše spada i prvo- tisak_iz 1483. (od rukopisnih u tu grupu idu: Novakov iz 1368, Berlinski iz 1402, Illyrico 8 iz 1435 i Hrvojev misal, oko 1404). Senjski Misal sadrži: Kalen- dar kojemu nedostaju prva dva mjeseca; iza kalendara dolazi misa u čast sve- log Semiona koga telo est6 v Zadri i neke votivne mise; zatim Temporal, Čin mise, Komunal, Sanktoral i neki ritualni tekstovi. Od senjskog Rituala s Meštrijom od (dobra) umrtija poznata su samo dva nepotpuna primjerka. Jedan se malazi u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu (sign. R 314), a drugi u Publičnoj biblioteci Saltykov-Sčedrin u Lenjingradu (u Berčićevoj zbirci), Ni jedan nema ni početka ni svršetka. Po tipografskim osobinama i po vodenim znakovima na papiru utvrđeno je (Pe- tar Kolendić)* da je knjižica tiskana u Senju oko god. 1507. Za senjski Ritnal e uzet predložak ni iz jednog poznatog rukopisnog ni iz već tiskanog ritua- la, već je sastavljen na osnovi poznatih ritualnih tekstova.? Od Mirakula slavne d(č)ve Marie, tj. zbirke Bogorodičinih čudesa koji su tiskani u Senju, poznata su svega tri, možda čak samo dva, nepotpuna pri- mjerka i nalaze se u Knjižnici Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Cak ni iz tih primjeraka ne može se sastaviti jedan kompletan! Ni jedan nema posljednjeg lista s tiskarskim impresumom (v. ovdje I. Petro- str. 25). Od Naručnika plebanuševa koji je tiskan u Senju 1507. v hiži rččenoga go- spodina arhižakna (lj. Silvestra Bedričića, op. A. N.) misec(a) avgusta na dan 17. v letih6 Spasitela našego 1507. danas je poznato samo pet primjeraka. D\ se — jedan potpun, a drugi nepotpun — nalaze u samostanu franjevaca trećo- redaca u Zagrebu (oba su onamo dospjela iz Glavotoka) — jedan gotovo potpun primjerak nalazi se u Knjižnici Jugoslavenske akademije u Zagrebu; jedan ne- potpun u Publičnoj biblioteci Saltykov-Sčedrin (Berčićeva zbirka) i jedan u Nacionalnoj biblioteci u Beču. Naručnik plebanušev prijevod je glasovitog i raširenog teološkog priručnika Manipulus curatorum što ga je u 14. st. napisao Spanjolac Guido de Monte Rocherii. Sadrži osnovno znanje koje je potrebno svećeniku za obavljanje svećeničkih dužnosti (zato da popi, navlastito pleban'ši, ovč kn(i)ge budu n(o)siti v r(u)k(a)h6 neka vide ča imaju učiniti v svoem Senjski Korizmenjak fratra Ruberta poznat je u sedam primjeraka. Jedan se nalazi u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu; dva u Knji- žnici Jugoslavenske akademije u Zagrebu, dva u samostalnu franjevaca trećo- redaca u Zagrebu (jedan je uvezan s Naručnikom plebanuševim, a oba su ona mo dospjela iz Glavotoka; jedan se nalazi u Narodnoj in univerzitetnoj knjiž- nici u Ljubljani i jedan u Publičnoj biblioteci Saltykov-Sčedrin u Lenjingra- du. Korizmenjak je prijevod Caracciolova »Quadragesimale«, tj. malog zbor- nika skica korizmenih propovijedi koje je zapisao sam fra Roberto Caracciolo, 3 Baštinici su zbirku najprije ponudili na otkup Jugoslavenskoj akađemiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu, temaljska vlada odgovorila Akademiji da za taj otkup ne može osigurati novac. _ _ “P.'Kolendić, Ars bene moriendi u jednom glagoljskom izdanju, Južni pregled, br. 8 i 9 Skopje 1933. Y A. Nazor, Kul Zagieb I971, str. 418 \opovijesno značenje izdanja glagoljske tiskare u Senju g. 1494—1508, Slovo 21, 16