FAKSIMILIRANO I KRITIČKO
IZDANJE HRVOJEVA MISALA

'Napokon iz tiska izlazi faksimili-
rano i kritičko izdanje najljepše ilu-
miniranog hrvatskoglagoljskog ruko-
pisa (98 minijatura i 380 inicijala)
poznatog pod nazivom Hrvojev misal
— Missale Hervoiae ducis Spalatensis
iz početka 15. st. Izdali su ga zajed-
ničkim naporima Staroslavenski in-
stitut >Svetozar Ritig« i nakladne
kuće Mladinska knjiga iz Ljubljane
i Akademische Druck- und Verlags-
anstalt iz Graza (Codices Selecti).
Misal izlazi u dvije knjige. Prva je
faksimil u boji, izrađen u Grazu,
a druga kritičko izdanje u latinič“
koj transliteraciji čitava teksta štam-
pana u Tiskarni Ljudske pravice
u Ljubljani.

Faksimil, koji je izradilo spome-
nuto poduzeće u Grazu (ono je i sni-
milo original u biblioteci Sarayi u
Carigradu), savršeno reproducira iz-
vornik: u nijansama boja; papir je
nalik na pergamenu; ručno je obre-
zan svaki list. Umjesto originalnog
dragocjenog uveza bez kojega je
Hrvojev misal davno ostao faksimil
je uvezan na način kako je u minija-
turama prikazana knjiga evanđelja
i misala, tj. u crvenu safijan-kožu s
motivom dekoriranog romba, koji je
 veoma često primijenjen u ornamen-
taciji originala.

Druga knjiga  (Transcriptio _et
Commentarium) zapravo je latinskim
slovima transliteriran Hrvojev misal
s kritičkim aparatom i znanstvenim
informacijama. Hrvojev misal uspo-
ređen je u kritičkom aparatu sa
još tri glagoljska rukopisna misala
š različitih glagoljskih regija i iz
različitih razdoblja tj. s a) najsta-
rijim misalom, Vatikanskim  Borg.
Illirico 4, iz prve četvrti 14. st.
(koji veoma dobro čuva hrvatsku csl.
redakciju, a geografski predstavlja
otok Krk); b) s Misalom kneza No-
vaka (Nacionalna biblioteka u Beču,
Cod. Slav. 8) iz g. 1368. (odlikuje se
starinom i predstavlja južnije po-
dručje, liniju Zadar—Krbava s po-
mlađenim jezikom) i c) s Ročkim
misalom oko g. 1421. (Nacionalna bi-
blioteka u Beču, Cod. Slav. 4, dobro
čuva hrvatsku csl. redakciju, a_ po-
tječe iz Istre, koja predstavlja kon-
zervativnije — glagoljsko _ područje).
Identificirani su svi biblijski tekstovi
(u parakritičkom aparatu), a neki su

 

 

192

 

 

uspoređeni i s kritičkim izdanjima
latinskih i grčkih tekstova. U poseb-
nim prilozima (na hrvatskom i engle-
skom, odnosno njemačkom i engle-
skom) stručno je prikazan Hrvojev
misal i njegov historijskoliturgij-
ski sastav, kulturnopovijesna analiza
njegove iluminacije, karakteristike
jezika i pisma, popis minijatura i
popis biblijskih tekstova.

Drugu knjigu izradila je grupa
znanstvenih radnika u Staroslaven-
skom institutu: dr Biserka Grabar,
viši naučni suradnik Instituta, dr
Anica Nazor, viši naučni suradnik i
direktor Instituta, dr Marija Pante-
lić, naučni savjetnik Instituta, i dr
h. e. Vjekoslav Štefanić, direktor
Instituta u miru.

Ovim se izdanjem zapravo postiglo
mnogo više nego što je Staroslaven-
ski institut isprva planirao. Otkad
je naime g. 1963. Mara Harisijadis
obavijestila našu javnost da se Hrvo-
jev_misal nalazi na svojem mjestu
u Carigradu (isp. Slovo 13, str. 243)
naš je institut nakanio da ga izda
fototiskom u crno-bijeloj tehnici (s
izborom minijatura u boji). No kako
filmovi što ih je dobivao nisu bili
savršeni za svrhe reprodukcije, a
nisu se mogla naći ni financijska
sredstva ni poduzetni nakladnik, vri-
jeme je prolazilo sve dok se za stvar
nije zainteresirala ljubljanska izda-
vačka kuća Mladinska knjiga koja je
ambiciozno počela izdavati spomeni-
ke slovenske književne baštine (npr.
Dalmatinovu Bibliju u seriji Monu-
menta litterarum Slovenicarum). Ona
je za pothvat zainteresirala poduzeće
Akademische Druck- u. Verlagsan-
stalt iz Graza. Tada je pala odluka
da se u suradnji s gradačkom ku-
ćom priredi faksimilirano i translite-
rirano izdanje s kritičkim aparatom.
Staroslavenski institut uložio je i
mancijsku pomoć na kojoj duguje
zahvalnost Savjetu za naučni rad SR
Hrvatske i Republičkom fondu za
unapređivanje kulturnih djelatnosti
iste Republike.

Izdanje Hrvojeva misala prvo je
faksimilirano i kritičko izdanje jedne
kompletne hrvatskoglagoljske litur-
gijske knjige. Njime je pružena so-
lidna osnova za spektar istraživanja
i sinteza historičarima jezika i knji-
ževnosti, paleografima, liturgistima,
biblicistima, povjesničarima umjet-
nosti i dr.

 

 

 

A. N.