KULTURNOPOVIJESNO ZNAČENJE IZDANJA GLAGOLJSKE
TISKARE U SENJU G. 1494—1508

'Anica NAZOR, Zagreb

Potkraj 15. stoljeća okupio se u Senju krug ljudi — senjskih
svećenika — koji je stavio sebi u zadatak da priredi i tiskom izda
najnužniji repertorij knjiga što su u tom času mogli trebati hrvatski
glagoljaši za obavljanje liturgije i za pouku. Taj je krug doista uspio
ostvariti svoj program time što je: osnovao u Senju jednu, makar i
skromnu tiskaru u kojoj se — koliko je do sada poznato — tiskalo
od g. 1494—1508. najmanje sedam knjiga glagoljskim slovima,
od kojih su pet (odnosno šest) prijevodi tadašnjih veoma popularnih
teoloških i literarnih djela. Taj pothvat, koji je imao da ostvari kru-
pan korak u času kad se pisana knjiga zamjenjivala tiskanom, pred-
stavlja u hrvatskoj kulturnoj povijesti znatan događaj, koji znanost
još nije dovoljno istražila ni ocijenila.

'Na proučavanju senjskih glagoljskih izdanja na prvom mjestu
treba istaknuti pionirski rad Ivana Berčića. U studiji Njekoliko
staroslavenskih i hrvatskih knjiga što pisanih, što tiskanih glagoli-
com, kojim se u skorašnje doba u trag ušlo. (Rad JAZU LIX, Zagreb,
1881, str. 158—186) Berčić je registrirao tri izdanja senjske tiskare,
koja u znanosti dotada nisu bila zabilježena, i to: mali Ritual s Meštri-
jom dobra umrtija, Marijine mirakule i Misal iz g. 1494 Ivan
Milčetić je pod naslovom Nepoznata glagolska knjižica, tiskana
godine 1496. u svojoj radnji Prilozi za literaturu hrvatskih glagolskih
spomenika (Starine JAZU knj. XXIII, Zagreb, 1890) opisao dotada
nepoznato senjsko izdanje — Spovid općenu — gdje je izdao i cijeli

1 Primjerci navedenih izdanja redom su nepotpuni i ni jedan nema saču-
van kolofon. Vanjskim uspoređivanjem (tipa slova i dr.) utvrdio je Berčić da
pripadaju senjskoj glagoljskoj tiskari. Za Misal iz 1494. mislio je da je tiskan
£. 1507. (kao i za spomenute dvije knjige). Međutim poslije je pronađen potpun
primjerak s kolofonom u kojem stoji da je tiskan u Senju g. 1494.

415