Veličina teksta nije na svim stranicama jednaka. Na jednima iznosi
7,8 x 6,3 cm, a na drugima 7,5 x 6,0 cm. (Za podatke o formatu za-
hvaljujem dr Lidiji Petrovnoj Žukovskoj, kandidatu filoloških nauka
u Institutu za ruski jezik u Moskvi.)

Pismo nosi karakteristike solidnog hrvatskoglagoljskog pisma zre-
log razdoblja cvata. Slova su uspravna i pravilno smještena u dvo-
linijski prostor, potezi su meki i sigurni. Od relevantnih pojedinosti
valja spomenuti: kod slova g, h, c umjerena oštrica redovito ne pre-
lazi donju liniju, z, ju imaju dolje diskretnu oštricu, a je zaobljeno,
k _je sklono otvorenosti i ima tipična dva koljena, poluglas je dug
i ne markira kraj haste kao ni druga dva slova, e(stv) se ponekad
krati nadredno kratkim vertikalnim potezom. Ligature su brojne: ho-
rizontalne i adekvatne, zatim vertikalne (npr. m +0, p+o, t+0,
p+ r) i neadekvatne (i +1+i, e+1+i, i +]).

Fragment je bogat početnim slovima, koja se odlikuju raznoli-
košću. Neka imaju stare oblike — npr. slovo V s dubokom dvougla-
stom spojnicom, I sa starim trokutom. Među njima ima i latinskih,
npr. D (gotičkog oblika). Početna slova u tekstu zauzimaju jedan ili
dva retka. Ornamentiranih slova (inicijala) kojima počinju odlomci
ima 15 (V 7 — puta, zatim B, G, D, 1, P, T, Z) i većinom zauzimaju
2—3 retka. Izrađeni su u osnovnoj crvenoj boji. Svi su inicijali
skromni i po veličini i po jednostavnosti ornamentacije. Oni su posve
tipični u spomenicima 14—15. st., pa im analogije možemo naći mno-
go. Jedini primjer iluminacije jest uz molitvu »Oče naš« crtež Kristo-
ve glave (»volto santo«) za koju je karakteristična gotička brada*,
Rubrike i početna slova pisani su crvenom bojom.

O pisaru moskovskog odlomka misalića možemo nešto stvarnije
reći. U molitvi »Memento vivorum« veli se: Pomeni žive ke hoćeši
i Jurć frat'ra pr, pa se može pretpostaviti da je pisac fratar Juraj.
Pisac Juraj spominje se još u istoj molitvi u Bribirskom misalu iz
15. st., (Pomeni žive ke hoće i m(e)ne Jur& b(og)a cić), pa se smatra
da je to ime onoga koji je pisao Bribirski misal od f. 37—57% Njegovo
je pismo također lijepi hrvatski ustav s mekšim potezima u kojemu
slova g, h, c, z, ju imaju oštrije donje poteze nego u Mosk. fragm.,
e ima diskretan srednji potez, a često dolazi i bez njega, u Mosk.
uvijek dolazi bez srednjeg poteza, r diskretno markira kraj haste,

+ Na takvu je mjestu u misalima često >volto santo«, npr. u Vatik. Ilir. 4,
u Bribirskom i Prvom vrbničkom.

% Najnoviji opis toga misala i svu literaturu o njemu v. kod Vi. Štefa-
nić, Glagoljski rukopisi Jugoslavenske akademije, Dio I, JAZU, Zagreb, 1969,
str. 70—75.

104