čansku ploču dan je crtež koji pri- kazuje unutrašnjost crkve sv. Lu- cije u Jurandvoru, gdje je ploča i nađena, kao i rekonstrukcija prvo- bitnog položaja Baščanske plo služila je kao lijeva pregradna plo- ča (sepium). Uz Jurandvorske ulom- ke npr. u pozadini je dan pogled na crkvu sv. Lucije. Uz Senjsku ploču u pozadini je romaničko pro- čelje senjske katedrale; uz Plomin- ski natpis u pozadini je Plomin itd. Kopije rukopisa dopunjene su arheološkim srednjovjekovnim na- lazima (alatom, nakitom) s područja Istre, a najčešće su popraćene kola- žima s detaljima iz drugih glag. rukopisa. Npr. uz Petrisov i Tkon- ski zbornik u pozadini je krug ne- djeljnih slova što ga je izradio pop Jure iz Baške g. 1471. u kalendar- skom dijelu brevijara vrbničkog po- pa Mavra, zatim krug zlatnih slova iz istog brevijara, glagoljski inicijal € u istarskom brevijaru iz poč. 15. st, minijatura s likom sv. Ivana iz Vrbničkog misala I iz g. 1456. itd, itd. U izboru izložaka primijenjen je znanstveni kriterij, a u većini slu- čajeva i najnoviji znanstveni rezul- tati. To se dobro može pokazati na primjerima najstarijih epigrafskih spomenika od kojih su izloženi svi po kronološkom redu. Među njima je i Senjska ploča (u stvari ulomci) koja je tek nedavno otkrivena pri obnovi tvrđave Nehaj, a prema znanstvenim _ istraživanjima suvre- mena je s Baščanskom pločom. U svjetlu najnovijih znanstvenih istra- živanja za prvi tiskani misal iz 1483. kaže se da je tiskan >vjero- jatno na našem tlu«. Kao noviji Znanstveni rezultat izložen je Koži- čićev Psaltur (u stvari bukvar) za koji se dugo mislilo da_uopće nije tiskan u riječkoj tiskari Šimuna Ko- žičića. Ali za čudo — na izložbi se među Kožičićevim izdanjima ne na- lazi mali ritual Knižice krsta (1531)! Izložba o glagoljici u Rijeci naišla je na širok odjek u javnosti. Prika- zana je i pozitivno ocijenjena u broj- nim dnevnim listovima, tjednicima i časopisima, a također na Radiju i Televiziji u SR Hrvatskoj. Na taj način pridonijela je populariziranju hrvatskog glagolizma, te važne kul- turno-historijske grane. Priređena je u povodu 25. godišnjice odluke o priključenju Istre Hrvatskoj, pa stoga ilustrativni materijal pred- stavlja spomenike pretežno s istar- sko-kvarnerskog područja. Ti spo- menici snagom izvornih dokumena- ta svjedoče o slavenskom elementu na Istarskom poluotoku već od 1l. st. Samim tim otpadaju teze prema kojima su Hrvati došli u Istru tek u 15. i 16. st. (najstariji hrvatski glagoljski natpisi potječu upravo s istarsko-kvarnerskog područja). Sto- ga je Naučna biblioteka u Rijeci izabrala_najsretniji oblik_proslave 25. godišnjice odluke o priključenju Istre Hrvatskoj. Izložba treba zato da ostane trajno prisutan spomenik tisućugodišnje slavenske (hrvatske) tradicije na tom _ području, tj. da ostane stalna izložba, ili — kako je istaknuto u nekim ocjenama — da postane muzej glagoljice. Obrađivačima izložbe — dr Vandi Ekl i dr Branku Fučiću treba odati duboko priznanje na znalačkom iz- boru materijala, a inž. arh. Igoru Emiliju na postavi izložbe. Oni su u dvorani Doma kulture (Supilova ul. br. 3) oživjeli hrvatsku glagolj- sku tradiciju u svoj njenoj sadržaj- nosti i ljepoti i dali zaokruženu sli- ku razvoja i uloge glagoljice u po- vijesti Hrvata. A. Nazor IZMJENA DIREKTORA U STAROSLAVENSKOM INSTITUTU 'Koncem godine 1967. nakon četr- deset i jednogodišnje službe prešao je u mirovinu direktor Staroslaven- skog instituta prof, Vjekoslav Šte- fanić. On je uz pok. Msgr. Sveto- zara Ritiga bio jedan od osnivača Staroslavenskog instituta i suradnik Instituta od njegova početka. Po- slije smrti prvog direktora Msgra Ritiga postaje najprije v.d. direk- tor, a od 1962. do 31. X 1967. rektor, Uredio je svih šest knjiga Radova Staroslavenskog instituta, koliko ih je do sada izašlo, a nakon odlaska prof. Josipa Hamma u Beč uređuje i institutski časopis »Slo- vo« (od 13. broja nadalje). O 65. godišnjici njegova života i o 35. go- dišnjici naučnog rada Staroslaven- ski institut posvetio mu je broj 15— 16 časopisa >Slovo«, gdje je štam- pana_njegova biografija i biblio- grafija_ radova. 445