čansku ploču dan je crtež koji pri-
kazuje unutrašnjost crkve sv. Lu-
cije u Jurandvoru, gdje je ploča i
nađena, kao i rekonstrukcija prvo-
bitnog položaja Baščanske plo
služila je kao lijeva pregradna plo-
ča (sepium). Uz Jurandvorske ulom-
ke npr. u pozadini je dan pogled
na crkvu sv. Lucije. Uz Senjsku
ploču u pozadini je romaničko pro-
čelje senjske katedrale; uz Plomin-
ski natpis u pozadini je Plomin
itd. Kopije rukopisa dopunjene su
arheološkim srednjovjekovnim na-
lazima (alatom, nakitom) s područja
Istre, a najčešće su popraćene kola-
žima s detaljima iz drugih glag.
rukopisa. Npr. uz Petrisov i Tkon-
ski zbornik u pozadini je krug ne-
djeljnih slova što ga je izradio pop
Jure iz Baške g. 1471. u kalendar-
skom dijelu brevijara vrbničkog po-
pa Mavra, zatim krug zlatnih slova
iz istog brevijara, glagoljski inicijal
€ u istarskom brevijaru iz poč. 15.
st, minijatura s likom sv. Ivana iz
Vrbničkog misala I iz g. 1456. itd,
itd.

U izboru izložaka primijenjen je
znanstveni kriterij, a u većini slu-
čajeva i najnoviji znanstveni rezul-
tati. To se dobro može pokazati na
primjerima najstarijih epigrafskih
spomenika od kojih su izloženi svi
po kronološkom redu. Među njima
je i Senjska ploča (u stvari ulomci)
koja je tek nedavno otkrivena pri
obnovi tvrđave Nehaj, a prema
znanstvenim _ istraživanjima  suvre-
mena je s Baščanskom pločom. U
svjetlu najnovijih znanstvenih istra-
živanja za prvi tiskani misal iz
1483. kaže se da je tiskan >vjero-
jatno na našem tlu«. Kao noviji
Znanstveni rezultat izložen je Koži-
čićev Psaltur (u stvari bukvar) za
koji se dugo mislilo da_uopće nije
tiskan u riječkoj tiskari Šimuna Ko-
žičića. Ali za čudo — na izložbi se
među Kožičićevim izdanjima ne na-
lazi mali ritual Knižice krsta (1531)!

Izložba o glagoljici u Rijeci naišla
je na širok odjek u javnosti. Prika-
zana je i pozitivno ocijenjena u broj-
nim dnevnim listovima, tjednicima
i časopisima, a također na Radiju
i Televiziji u SR Hrvatskoj. Na taj
način pridonijela je populariziranju
hrvatskog glagolizma, te važne kul-
turno-historijske grane. Priređena je
u povodu 25. godišnjice odluke o
priključenju Istre Hrvatskoj, pa

 

 

 

 

stoga ilustrativni materijal pred-
stavlja spomenike pretežno s istar-
sko-kvarnerskog područja. Ti spo-
menici snagom izvornih dokumena-
ta svjedoče o slavenskom elementu
na Istarskom poluotoku već od 1l.
st. Samim tim otpadaju teze prema
kojima su Hrvati došli u Istru tek
u 15. i 16. st. (najstariji hrvatski
glagoljski natpisi potječu upravo s
istarsko-kvarnerskog područja). Sto-
ga je Naučna biblioteka u Rijeci
izabrala_najsretniji oblik_proslave
25. godišnjice odluke o priključenju
Istre Hrvatskoj. Izložba treba zato
da ostane trajno prisutan spomenik
tisućugodišnje slavenske (hrvatske)
tradicije na tom _ području, tj. da
ostane stalna izložba, ili — kako je
istaknuto u nekim ocjenama — da
postane muzej glagoljice.

Obrađivačima izložbe — dr Vandi
Ekl i dr Branku Fučiću treba odati
duboko priznanje na znalačkom iz-
boru materijala, a inž. arh. Igoru
Emiliju na postavi izložbe. Oni su
u dvorani Doma kulture (Supilova
ul. br. 3) oživjeli hrvatsku glagolj-
sku tradiciju u svoj njenoj sadržaj-
nosti i ljepoti i dali zaokruženu sli-
ku razvoja i uloge glagoljice u po-
vijesti Hrvata.

A. Nazor

IZMJENA DIREKTORA
U STAROSLAVENSKOM
INSTITUTU

'Koncem godine 1967. nakon četr-
deset i jednogodišnje službe prešao
je u mirovinu direktor Staroslaven-
skog instituta prof, Vjekoslav Šte-
fanić. On je uz pok. Msgr. Sveto-
zara Ritiga bio jedan od osnivača
Staroslavenskog instituta i suradnik
Instituta od njegova početka. Po-
slije smrti prvog direktora Msgra
Ritiga postaje najprije v.d. direk-
tor, a od 1962. do 31. X 1967.
rektor, Uredio je svih šest knjiga
Radova  Staroslavenskog  instituta,
koliko ih je do sada izašlo, a nakon
odlaska prof. Josipa Hamma u Beč
uređuje i institutski časopis »Slo-
vo« (od 13. broja nadalje). O 65.
godišnjici njegova života i o 35. go-
dišnjici naučnog rada Staroslaven-
ski institut posvetio mu je broj 15—
16 časopisa >Slovo«, gdje je štam-
pana_njegova biografija i biblio-
grafija_ radova.

 

445