ANTE GLAVIČIĆ VLASNICI I ZGRADE U KOJIMA SU DJELOVALE SENJSKE TISKARE XIX. I XX. STOLJEĆA Sve do početka 80. godina XIX. stoljeća u Hrvatskom primorju — a time i gradu Senju — nije bilo tiskare u kojoj bi se tiskale za potrebe našeg svijeta na hrvatskom jeziku knjige, novine i drugi radovi. Prema podacima dra Vinka Antića, objavljenim u Riječkoj reviji (godina XI. broj 3—4 1960) »kao rezultat suprostavljanja talijansko-mađarskim protuhrvatskim tenden- cijama te ondašnjih nacionalnih i kulturnih stremljenja Primoraca u poznati- jim trgovačko-pomorskim središtima Kraljevici 1873, Senju 1874, Bakru 1877 i Sušaku 1878 godine utemeljene su i započele s radom_primorske tiskare i knjigovežnice.« S time u vezi a u povodu 100. obljetnice postojanja i rada današnje Jad- ranske tiskare ili senjskih tiskara, bila mi je dužnost saznati nešto više o starim tiskarama, njihovim vlasnicima i zgradama u kojima su Senjani mno- go toga vrijednoga i lijepoga tiskali i koričili, To sam postigao zahvaljujući predaji danas živućih' i nekih nedavno preminulih Senjana, te brojnim izda- njima senjskih tiskara koje su sakupljene u muzeju a potječu iz tiskara: Krmpotić, Luster, župan, Hreljanović, Vukelić, Devčić et Comp., Smetana, Antić-Smetana, Nell i današnje Jadranske tiskare, Na ovaj način u posljednji čas prikupljeni su dragocjeni podaci o više stotina tiskanih djela, koja evi- denino govore o kvaliteti, tiskarskoj vještini i knjigoveštvu u gradu Senju za posljednjih stotinu godina. Sve je to nesumnjivo i dragocjen doprinos Senja i Senjana počecima razvitka modernog hrvatskog tiskarstva. Zgrade u kojima su djelovale i nalazile se ove nove tiskare XIX. i XX. stoljeća, za razliku od starih glagoljskih tiskara (Senj i Senjska Draga), na- vode se redom kako se utvrdilo da su bile osnovane' ili pak prestale s radom zbog različitih okolnosti. Ovdje ne iznosim vlastite opservacije o zgradama gdje su se nalazile stare glagoljske tiskare, prva Silvestra Bedričića u gradu Senju i ona druga, kako je utvrđeno — u Senjskoj Dragi, jer će o tome biti riječi u drugoj prilici. ! Qrom,prilikom. najijepše zahvaljujemo na usmenim podacima koje sum dobio od starih Se- una: Ieke Rošić, Vjekoslava Antića | Josipa I. Smetane i njezove supruge Viktorije. 3 Prema usnenim kazivaojima koje je dobio od starih Senjana | Josipa pl. Vukclića prof. Pavao Tijan sastavlo je oko 1985. kratak pregled početka i rađa i vlasnika senjskih iiskara iz XIX. i XX. stoljeća. Ove zabilješke prof. Tijan je dopunio i njima sam se djelomice poslužio u ovom radu, na čemu mu ovom prilikom zahvaljujem. SVladimir Kraljić, Novi arhivski nalsz o glagoljaškoj tiskari u Seniskoj Dragi, Senjski zbornik VI. 1975. strana 7, “