jednih spomenika zbog oštećenja i even- tualnog propadanja biti će izvađeni iz zi- dova Nehaja, konzervirani i izloženi u gradskom muzeju ili tvrđavi Nehaj. Sve do 1961. godine praktički je tvrđava Nehaj bila nepristupačna javnosti. Stoga je bila i opravdana akcija Gradskog mu- zeja da općina Senj osnuje Savjet građa- ma za upravljanje tvrđavom Nehaj. Kao prvo u cilju uređenja Nehaja Savjet je organizirao 22. VII 1963. godine savjeto- vanje kojem su prisustvovali predstavnici muzealaca, konzervatora, urbanista, arhi- tekata, kulture i narodne vlasti. Na sas- tanku je donešen program restauracije 'Nehaja, koji ima savezno značenje, a pro- glašen je i figurativnim spomenikom senj- skih uskoka. Nehaj kao prvorazredni spomenik bor- bene tradicije naših naroda ima se resta- urirati prema izvornom stanju na temelju starih nacrta. Uz ostalo kod restauracije Nehaja treba voditi računa o spomenič- koi vrijednosti obiekta tako da se u pri- zemliu uredi prostor za odmor i razono- du _posietilaca, za održavanje sastanaka, savietovanja i za razne kulturne priredbe. Na I katu će se urediti muzeiska zbirka historijata tvrđave Nehai, seniska pri- morska kapetaniia i seniski uskoci. Na TI katu rekonstrukciia nehai-gradske ba- teriie od 11 teških želieznih topova koji su danas većim diielom uzidani u senj- skoi obali kao kolone za vezivanie bro- dova. Vrh tvrđave — krovište služiti će kao vidikovac — odakle se pruža neza- boravan vidik na Kvarnerske otoke. Pod- gorski kanal. Učku, Vinodol. stari i novi Seni, Senjsku Dragu, Vratnik i Orlovo gniiezdo. Na osnovu zakliučaka savietovania i na uzastopne zahtieve sve većeg broia posie- tilaca zatražena ie od seniske onćine. re- mubličkog i saveznog Fonda za unanređe- mie kulturnih dielatnosti potrebna finan- ciiska pomoć. Tako ie za poetak radova u 1964. godini osiqurano 9.900.000 dinara. 'Na osnovu postojeće dokumentaciie u ma- ju su započeli istražni konzervatorsko- žerađevinski radovi u Nehaju Tako prili- kom uklaniania stepenica (ramne) pred tvrđavom pod samim ulazom (na dubini od 1 m\ u nabacanom materiialu iz 19. st. pronađeni su kameni fr»gmenti na ko- iima su bili uklesani bilini ornamenti (oolupalmeta. cvietovi), tronrutaste braz- de (pletera) i glagoliska slova. Naknadnim nretraživaniem svega iskopanog materija- la pronađeno ie novih desetak komada od istog snomenika. Svega se pronašlo dva- desetak diielova nd kolih se uspielo sasta- viti tri veća koji će uz ostale ipak omo- gućiti daljnja istraživanja senjske glagolj- ske ploče. Od samog početka bilo je najinteresant- nije pitanje odakle potječu ti bijeli ka- meni fragmenti s glagoljskim slovima i troprutastom vrpcom, da li su to ostaci nadvratnika ili oltarne pregrade iz neke obližnje crkve koja se nalazila izvan gradskog bedema, koja se razgradila a materijal upotrijebio kod gradnje Neha; U to vrijeme je glagoljska ploča presje- čena sredinom trećeg reda slova kao spo- lia ugrađena negdje oko ulaza u tvrđavu Nehaj. U svakom slučaju nalazila se pred- njim dijelom (slovima i pleterom) u mal- teru, dok_je stražnji dio služio kao ste- penica jer je gladak tj. izlizan. Širina or- namenta iznosi 13 cm, a sačuvanih gla- goljskih slova 20 cm, u svemu 33 cm širi- ne. Duljina ploče je prema sačuvanim ko- madima mogla biti cca 120 cm. Debljina ploče na ornamentu iznosi 17 cm, a na sredini (glagoljskog teksta) 10 cm. Ploča je bijeli mekani kamen vrlo prikladan za klesanje troprutaste vrpce koja završava polupalmetom i cvjetnim motivima. U mnogome nas taj motiv podsjeća na ču- venu Baščansku ploču s Krka koji je zra- čne linije udaljen do 5 morskih milja od Senja. Prema svima ornamentalnim de- taljima za sada datira u 12. st. Iz toga vremena su i 33 glagoljska slova s titlama i križem.U svakom slučaju se radi o sta- rom crkvenom spomeniku koji može bi mladi ili stariji od Baščanske ploče, a ko- ji već danas ulazi u registar rijetkih i najstarijih spomenika hrvatske glagoljske pismenosti. Ujedno senjska glagoljska plo- ča je prvorazredni dokument našeg sta- rog klesarskog umijeća i narodne književ- nosti koja je cvala za vrijeme hrvatskhi kraljeva u krčkoj biskupiji pod koju je u crkvenom pogledu spadao grad Senj s okolicom. Daljnjim istraživanjima u samoj tvrđavi 'Nehaj (u IZ djelu) otkopani su ostaci sta- rih zidova (40—60 cm visine) za koje se u početku držalo da su od neke stare u- tvrde koja se na tom mjestu nalazila pri- je izgradnje Nehaja. U toku daljnjih is- traživanja u pravcu juga tvrđave izažli su na svijetlo dana ostaci preromaničke cr- kvice četvrtastog produljenog tlocrta s po- lukružnom širokom apsidom unutar koje je otkopan temelj starog oltara. Dimen- zije crkvice su 10,25X5,75 m. Zidovi iz- vana su bili izrađeni od pravilno tesanih produljenih kvadara-kamena _ vapnenca kojima su u pojasevima bili obloženi zi- dovi crkve i apsida, a koji su u cjelosti izvađeni iz zidova i ugrađeni u Nehaj. Debljina zidova crkve iznosila je 65 cm kako se to jedino vidi na apsidi i osta-