sv. Jurju) do koje je u dotursko vrijeme (do 1500) na određeni dan iz grada do- lazila procesija. Ovogodišnja otkrića po- tvrđuju postojanje starohrvatskog gradi- teljstva i pismenosti u 12. stoljeću, a uje- dno dokazuju da se slični nalazi sa sigur- nošću mogu očekivati i tražiti drugdje u senjskom kraju. ... Prema zaključku savjetovanja u maju 1964. godine započeli su radovi u tvrđavi Nebaj. U prvom planu istraženo je čita- vo prizemlje kako bi se dobio uvid u sta- rije stanje podova, temelja, i eventualno pronašao podzemni hodnik kojim je bila povezana tvrđava sa gradom, koja je »pri- ča« u cjelosti demantirana. Istovremeno je pred ulazom u tvrđavu Nehaj otkopan veći prostor gdje će se nalaziti sanitarije i priručna skladišta. Čitavo prizemlje tvr- dave iznosi cca 225 m' površine koja je u cjelosti prekopana i istražena do živca kamena. Ukupno je otkopano 687 m* ka- mena, zidova i raznog matenrijala. Od to- ga je u tvrđavi ostalo za nasipavanje 287 m' Miniranjem se iskopalo 163 m*. Od ukupne količine iz tvrđave je izvezeno (na udaljenost od 30—50 m) 392 m? raznog BILJEŠKE: 1. Izvan gradskog bedema nalazile su se crkve i samostani koje su Turci do poč. 16. st. u više navrata spalili i uniš- tili. Da se u njima ne bi utvrdili nepri- jatelji grada, senjski kapetan Ivan Len- ković dao je iste od reda do temelja po- rušiti. Razgrađeni materijal (sa vidnim detaljima gotske i renesansne umjetnosti) Lenković je funkcionalno iskoristio za zi- dove, nadvoje, doprozornike i dovratni- ke. Među tim materijalom najinteresant- nije su nadgrobne ploče iz frankopanske zadužbine sv. Petra iz vremena od 1297. do 1474. u kojoj su bile porodične grob- nice roda frankopanskog. Nad grobnicama su bile velike izrađene nadgrobne ploče na _ čijim gornjim _ stranama su bili uklesani latinski i glagoljski nat- pisi i grbovi. Većina tih nadgrobnih plo- ča je svojim licem (tekstom i grbom) raz- bijena ili uzidana u velike i male topov- ske i puščane otvore. Mnoge od tih ploča su uslijed djelovanja vode, leda i bure teško oštećene. Zbog njihove starosti i spomeničke vrijednosti iste će se kom- pletno od reda morati iz zidova Nehaja povaditi. Sve te ploče vjerojatno će biti izložene u Gradskom muzeju ili tvrđavi Nehaj. Za sada je najinteresantnija nad- 10 materijala. Podrumske prostorije iznose cca 72 nove površine gdje će biti sani- tarije i skladišta. Porušena su dva pod- porna zida u prizemlju iz novijeg vreme- ma, cca 22 m? kamena i maltera. Otučena je žbuka na čitavoj površini prizemlja cca 73 m* materijala. Od izvezenog materijala iz tvrđave odvezeno je na gradsku depo- niju 250 m*, a ostalo pred tvrđavom cea 150sm* kamena. U prizemlju je izvršena djelomična postava kanalizacije i ventila- cije, a postavljen je i električni kabel. Iz- vršeno_je betoniranje zidova u podrumu, postavljena betonska ploča i zaštitni zi- dovi oko crkve i s lijeve i desne strane ulaza cca 33 m* betona, kamena i želje- za. Započelo se rekonstrukcijom ulaznih stepenica, mosta i glavnog portala na o- snovu projekta sveučilišnog prof. Jurja Denzlera.* Ovogodišnjim građevinskim ra- dovima izvršeni su najveći i najteži ra- dovi. Slijedeći će se odnositi na fugira- nje zidova, rekonstrukciju stepeništa, o- tvora, vrata, izmjenu nefunkcionalne kro- vne i stropne drvene konstrukcije. Za o- ve radove trebati će osigurati cca 30 mili- juna dinara.+ Ante Glavičić grobna ploča sa glagoljskim natpisom i grbom uzidana u lijevom topovskom o- tvoru na južnoj strani Nehaja, na II katu. 2. Premda glagoljska ploča nije došla do nas čitava, ona je u svakom slučaju dra- gocjeni dokumenat važan za proučavanje razvitka glagoljice u Senju i Primorju. Makar je sačuvana jednim manjim dije- lom i u fragmentima, s obzirom na blizinu i sličnosti na Bašku, prozvana je senjska glagoljska ploča. Ona se danas čuva u Gradskom muzeju u Senju gdje će biti rekonstruirana i izložena u odjelu glago- ljice i štamparstva s ostalima originali- ma_ i odljevima senjskog glagoljskog ka- menog scriptorija od 11. do 17. stoljeća. 3. I ovom prilikom uprava Gradskog muzeja i Konzervatorski zavod u Rijeci najljepše se zahvaljuje sveučilišnom pro- fesoru inž. arh. Jurju Denzleru koji je na osnovu proučavanja i komparacije starih nacrta i planova tvrđave Nehaj iz 18. i 19. st. (iz bečkih arhiva) uspješno i gratis gra- du Senju izradio projekat rekonstrukcije ulaznih stepenica, mosta i ulaznih vrata sa nekim detaljima unutrašnjosti tvrđa- ve Nehaj. Na toj osnovi su i započeli ra- dovi 1964. godine. Prema zaključku savje- tovanja (22. VII 1963.) prof. J. Denzler će