sv. Jurju) do koje je u dotursko vrijeme
(do 1500) na određeni dan iz grada do-
lazila procesija. Ovogodišnja otkrića po-
tvrđuju postojanje starohrvatskog gradi-
teljstva i pismenosti u 12. stoljeću, a uje-
dno dokazuju da se slični nalazi sa sigur-
nošću mogu očekivati i tražiti drugdje u
senjskom kraju.
...

Prema zaključku savjetovanja u maju
1964. godine započeli su radovi u tvrđavi
Nebaj. U prvom planu istraženo je čita-
vo prizemlje kako bi se dobio uvid u sta-
rije stanje podova, temelja, i eventualno
pronašao podzemni hodnik kojim je bila
povezana tvrđava sa gradom, koja je »pri-
ča« u cjelosti demantirana. Istovremeno
je pred ulazom u tvrđavu Nehaj otkopan
veći prostor gdje će se nalaziti sanitarije
i priručna skladišta. Čitavo prizemlje tvr-
dave iznosi cca 225 m' površine koja je u
cjelosti prekopana i istražena do živca
kamena. Ukupno je otkopano 687 m* ka-
mena, zidova i raznog matenrijala. Od to-
ga je u tvrđavi ostalo za nasipavanje 287
m' Miniranjem se iskopalo 163 m*. Od
ukupne količine iz tvrđave je izvezeno (na
udaljenost od 30—50 m) 392 m? raznog

BILJEŠKE:

1. Izvan gradskog bedema nalazile su
se crkve i samostani koje su Turci do
poč. 16. st. u više navrata spalili i uniš-
tili. Da se u njima ne bi utvrdili nepri-
jatelji grada, senjski kapetan Ivan Len-
ković dao je iste od reda do temelja po-
rušiti. Razgrađeni materijal (sa vidnim
detaljima gotske i renesansne umjetnosti)
Lenković je funkcionalno iskoristio za zi-
dove, nadvoje, doprozornike i dovratni-
ke. Među tim materijalom najinteresant-
nije su nadgrobne ploče iz frankopanske
zadužbine sv. Petra iz vremena od 1297.
do 1474. u kojoj su bile porodične grob-
nice roda frankopanskog. Nad grobnicama
su  bile  velike  izrađene  nadgrobne
ploče  na _ čijim  gornjim _ stranama
su bili uklesani latinski i glagoljski nat-
pisi i grbovi. Većina tih nadgrobnih plo-
ča je svojim licem (tekstom i grbom) raz-
bijena ili uzidana u velike i male topov-
ske i puščane otvore. Mnoge od tih ploča
su uslijed djelovanja vode, leda i bure
teško oštećene. Zbog njihove starosti i
spomeničke vrijednosti iste će se kom-
pletno od reda morati iz zidova Nehaja
povaditi. Sve te ploče vjerojatno će biti
izložene u Gradskom muzeju ili tvrđavi
Nehaj. Za sada je najinteresantnija nad-

10

materijala. Podrumske prostorije iznose
cca 72 nove površine gdje će biti sani-
tarije i skladišta. Porušena su dva pod-
porna zida u prizemlju iz novijeg vreme-
ma, cca 22 m? kamena i maltera. Otučena
je žbuka na čitavoj površini prizemlja cca
73 m* materijala. Od izvezenog materijala
iz tvrđave odvezeno je na gradsku depo-
niju 250 m*, a ostalo pred tvrđavom cea
150sm* kamena. U prizemlju je izvršena
djelomična postava kanalizacije i ventila-
cije, a postavljen je i električni kabel. Iz-
vršeno_je betoniranje zidova u podrumu,
postavljena betonska ploča i zaštitni zi-
dovi oko crkve i s lijeve i desne strane
ulaza cca 33 m* betona, kamena i želje-
za. Započelo se rekonstrukcijom ulaznih
stepenica, mosta i glavnog portala na o-
snovu projekta sveučilišnog prof. Jurja
Denzlera.* Ovogodišnjim građevinskim ra-
dovima izvršeni su najveći i najteži ra-
dovi. Slijedeći će se odnositi na fugira-
nje zidova, rekonstrukciju stepeništa, o-
tvora, vrata, izmjenu nefunkcionalne kro-
vne i stropne drvene konstrukcije. Za o-
ve radove trebati će osigurati cca 30 mili-
juna dinara.+

Ante Glavičić

grobna ploča sa glagoljskim natpisom i
grbom uzidana u lijevom topovskom o-
tvoru na južnoj strani Nehaja, na II katu.

2. Premda glagoljska ploča nije došla do
nas čitava, ona je u svakom slučaju dra-
gocjeni dokumenat važan za proučavanje
razvitka glagoljice u Senju i Primorju.
Makar je sačuvana jednim manjim dije-
lom i u fragmentima, s obzirom na blizinu
i sličnosti na Bašku, prozvana je senjska
glagoljska ploča. Ona se danas čuva u
Gradskom muzeju u Senju gdje će biti
rekonstruirana i izložena u odjelu glago-
ljice i štamparstva s ostalima originali-
ma_ i odljevima senjskog glagoljskog ka-
menog scriptorija od 11. do 17. stoljeća.

3. I ovom prilikom uprava Gradskog
muzeja i Konzervatorski zavod u Rijeci
najljepše se zahvaljuje sveučilišnom pro-
fesoru inž. arh. Jurju Denzleru koji je na
osnovu proučavanja i komparacije starih
nacrta i planova tvrđave Nehaj iz 18. i 19.
st. (iz bečkih arhiva) uspješno i gratis gra-
du Senju izradio projekat rekonstrukcije
ulaznih stepenica, mosta i ulaznih vrata
sa nekim detaljima unutrašnjosti tvrđa-
ve Nehaj. Na toj osnovi su i započeli ra-
dovi 1964. godine. Prema zaključku savje-
tovanja (22. VII 1963.) prof. J. Denzler će