A. Glavičić: Senjska glagoljska ploča Senj. zb. 26, 89-114 (1999) dolaze pod zidine grada Senja, koji ne mogu osvojiti, ali zato pljačkaju i pale okolicu. Sp: su mnoge stare i znamenite crkve i samostane, mnoge zgrade uljuđenoga svijeta, opustošili poznate senjske vinorodne vrtove i ono malo plodne zemlje.' Godine 1469. hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin, procijenivši političke i vojne prilike, oduzima Frankopanima grad Senj i okolicu, a zatim i Brinje, Otočac, Dabar i Ledenice. Osniva "Senjsku kapetaniju", koja je začetak buduće Hrvatske vojne krajine.' Bila je to hrabra, ali mudra Korvinova odluka, koja je novom vojnom i upravnom organizacijom spasila preostale dijelove hrvatske zemlje i naroda od turskoga gospodstva, ali ništa manje opasni neprijatelji nisu bili Mlečani. Kako su neke ruševine zgrada izvan gradskih zidina bile prikladne za opsjedanje i zauzeće Senja, oko 1551. tadašnji senjski kapetan Ivan Lenković* u suglasju sa carskim dvorom odlučio je na najvišem dijelu današnjega brda Trbušnjaka (Nehaja)' sagraditi čvrstu i za ono vrijeme modernu tvrđavu. Kada su osigurana znatna novčana sredstva, u etapama od 1551. do 1558. izgrađena e tvrđava Nehaj, zvana i Fortica. Što je sve Lenković (a uz njega i drugi senjski kapetan H. Auersperger) dao do temelja porušiti, ne znamo, ali s dosta vjerojatnosti možemo pretpostaviti. Isto tako ne znamo što je sve kao "spomenička baština" ugrađeno u bedeme Nehaja. Prema onome što smo 1963. i kasnije tijekom restauracije zatekli, zaključujemo da se radi o spomenicima romanike, gotike i renesanse, vremena od kraja 11. pa sve do kraja 15. stoljeća. Od važnijih spomenika pronađenih u bedemima i otvorima Nehaja navodimo one najvažnije: - temelji starohrvatske ranoromaničke crkve sv. Jurja (?); - ostatci gornjega dijela "Senjske glagoljske ploče"; - nadvratnik s latinskim natpisom knezova "kosinjskih", najvjerojatnije iz crkve sv. Duha;'" - gomnji dio velike nadgrobne ploče senjskih knezova Frankopana iz njihove obiteljske zadužbine crkve sv. Franje;' - veliki grafit na zidu sobice u I. katu nad ulazom u Nehaj, latinski natpis koji svjedoči o gradnji Nehaja;'" - gornji dio gotičke monofore, dijelom tordirane, najvjerojatnije iz nekog samostana; - velika kamena mensa - dio oltara s udubinom za svetačke moći; - dvije jake hrastove grede krovišta te grednjak s urezanim imenom koje kazuje da je (krovište) renovirano u vrijeme cara Ferdinanda sredinom 18. stoljeća.'* 90