A. Glavičić: Senjska glagoljska ploča Senj. zb. 26, 89-114 (1999)

dolaze pod zidine grada Senja, koji ne mogu osvojiti, ali zato pljačkaju i pale
okolicu. Sp: su mnoge stare i znamenite crkve i samostane, mnoge zgrade
uljuđenoga svijeta, opustošili poznate senjske vinorodne vrtove i ono malo
plodne zemlje.'

Godine 1469. hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin, procijenivši
političke i vojne prilike, oduzima Frankopanima grad Senj i okolicu, a zatim i
Brinje, Otočac, Dabar i Ledenice. Osniva "Senjsku kapetaniju", koja je začetak
buduće Hrvatske vojne krajine.' Bila je to hrabra, ali mudra Korvinova odluka,
koja je novom vojnom i upravnom organizacijom spasila preostale dijelove
hrvatske zemlje i naroda od turskoga gospodstva, ali ništa manje opasni
neprijatelji nisu bili Mlečani.

Kako su neke ruševine zgrada izvan gradskih zidina bile prikladne za
opsjedanje i zauzeće Senja, oko 1551. tadašnji senjski kapetan Ivan Lenković*
u suglasju sa carskim dvorom odlučio je na najvišem dijelu današnjega brda
Trbušnjaka (Nehaja)' sagraditi čvrstu i za ono vrijeme modernu tvrđavu. Kada
su osigurana znatna novčana sredstva, u etapama od 1551. do 1558. izgrađena
e tvrđava Nehaj, zvana i Fortica. Što je sve Lenković (a uz njega i drugi
senjski kapetan H. Auersperger) dao do temelja porušiti, ne znamo, ali s dosta
vjerojatnosti možemo pretpostaviti. Isto tako ne znamo što je sve kao
"spomenička baština" ugrađeno u bedeme Nehaja. Prema onome što smo 1963.
i kasnije tijekom restauracije zatekli, zaključujemo da se radi o spomenicima
romanike, gotike i renesanse, vremena od kraja 11. pa sve do kraja 15. stoljeća.
Od važnijih spomenika pronađenih u bedemima i otvorima Nehaja navodimo
one najvažnije:

-  temelji starohrvatske ranoromaničke crkve sv. Jurja (?);

-  ostatci gornjega dijela "Senjske glagoljske ploče";

- nadvratnik s latinskim natpisom knezova "kosinjskih", najvjerojatnije iz
crkve sv. Duha;'"

-  gomnji dio velike nadgrobne ploče senjskih knezova Frankopana iz njihove
obiteljske zadužbine crkve sv. Franje;'

- veliki grafit na zidu sobice u I. katu nad ulazom u Nehaj, latinski natpis koji
svjedoči o gradnji Nehaja;'"

- gornji dio gotičke monofore, dijelom tordirane, najvjerojatnije iz nekog
samostana;

-  velika kamena mensa - dio oltara s udubinom za svetačke moći;

- dvije jake hrastove grede krovišta te grednjak s urezanim imenom koje
kazuje da je (krovište) renovirano u vrijeme cara Ferdinanda sredinom 18.
stoljeća.'*

 

90