A. Glavičić: Senjska glagoljska ploča Senj. zb. 26, 89-114 (1999) ANTE GLAVIČIĆ DOPUNJENO IZVJEŠĆE O OTKRIĆU SENJSKE GLAGOLJSKE PLOČE U POVODU 900. OBLJETNICE NJEZINA POSTOJANJA' Ante Glavičić UDK:904"653"(497.5):72 V. Čopića 22 Stručni članak HR 53270 Senj Ur.:1999-03-23 Autor izvješćuje o nalazu Senjske glagoljske ploče, čiji su ulomci pronađeni u sekundarnoj uporabi pri obnovi ulaza u tvrđavu Nehaj godine 1965. Rekonstrukcijom je utvrđeno da ulomci pripadaju gornjem dijelu lijevoga pluteja (oltarne pregrade), a budući da izradom, ukrasom i duktusom slova posve sliče čuvenoj Bašćanskoj ploči datiraju se u razdoblje oko godine 1100. Pretpostavlja da je Senjska ploča mogla stajati u ranoromaničkoj crkvici sv. Jurja (?), čiji su temeljni ostatci otkriveni u prizemlju Nehaja, te pri tom raspravlja o još nekim pitanjima povezanim uz topografiju srednjovjekovnoga Senja. Isto tako sažeto izvješćuje o restauraciji tvrđave Nehaj, koja je primjereno obnovljena i uređena kao muzej senjskih uskoka. U razdoblju od zauzeća Bosne (1463.), Like i Krbave (1527.) te Klisa (1537.) pa sve do kraja 16. st. sve više jača turska i mletačka sila. Tada u Senju, Jjedinomu hrvatskom gradu na Jadranu, i obližnjim utvrdama (Brinje, Otočac, Ledenice i Novi Vinodolski) nalazi novi dom i zaštitu veliki broj izbjeglih Hrvata iz porobljenih hrvatskih krajeva. Pučanstvo grada Senja naglo se povećalo.* Doseljeni pribjezi, koje nazivaju "senjski uskoci", stapaju se sa starosjedilačkim narodom iste vjere, jezika i običaja. Bilo je to za hrvatski narod gotovo apokaliptično vrijeme kada su na puškomet od Otočca i Brinja tvrdo zasjeli nevjernici Turci i Martolozi, Vlasi-Morlaci,' svijet ponajviše pravoslavne vjere, ali dosljedan svojim starim običajima pljačke i paleža, koji zajedno (ili svaki za sebe) haraju Gackom dolinom i senjskom okolicom, 89