A. Glavičić: Senjska glagoljska ploča Senj. zb. 26, 89-114 (1999)

ANTE GLAVIČIĆ

DOPUNJENO IZVJEŠĆE O OTKRIĆU SENJSKE
GLAGOLJSKE PLOČE U POVODU 900. OBLJETNICE

NJEZINA POSTOJANJA'
Ante Glavičić UDK:904"653"(497.5):72
V. Čopića 22 Stručni članak
HR 53270 Senj Ur.:1999-03-23

Autor izvješćuje o nalazu Senjske glagoljske ploče, čiji su ulomci pronađeni u
sekundarnoj uporabi pri obnovi ulaza u tvrđavu Nehaj godine 1965. Rekonstrukcijom je
utvrđeno da ulomci pripadaju gornjem dijelu lijevoga pluteja (oltarne pregrade), a budući
da izradom, ukrasom i duktusom slova posve sliče čuvenoj Bašćanskoj ploči datiraju se u
razdoblje oko godine 1100. Pretpostavlja da je Senjska ploča mogla stajati u
ranoromaničkoj crkvici sv. Jurja (?), čiji su temeljni ostatci otkriveni u prizemlju Nehaja,
te pri tom raspravlja o još nekim pitanjima povezanim uz topografiju srednjovjekovnoga
Senja. Isto tako sažeto izvješćuje o restauraciji tvrđave Nehaj, koja je primjereno
obnovljena i uređena kao muzej senjskih uskoka.

U razdoblju od zauzeća Bosne (1463.), Like i Krbave (1527.) te Klisa
(1537.) pa sve do kraja 16. st. sve više jača turska i mletačka sila. Tada u Senju,
Jjedinomu hrvatskom gradu na Jadranu, i obližnjim utvrdama (Brinje, Otočac,
Ledenice i Novi Vinodolski) nalazi novi dom i zaštitu veliki broj izbjeglih
Hrvata iz porobljenih hrvatskih krajeva. Pučanstvo grada Senja naglo se
povećalo.* Doseljeni pribjezi, koje nazivaju "senjski uskoci", stapaju se sa
starosjedilačkim narodom iste vjere, jezika i običaja. Bilo je to za hrvatski
narod gotovo apokaliptično vrijeme kada su na puškomet od Otočca i Brinja
tvrdo zasjeli nevjernici Turci i Martolozi, Vlasi-Morlaci,' svijet ponajviše
pravoslavne vjere, ali dosljedan svojim starim običajima pljačke i paleža, koji
zajedno (ili svaki za sebe) haraju Gackom dolinom i senjskom okolicom,

 

89