SLOVO, sv. 58 (2008), 267-283, Zagreb 2008. UDK_ 930.272:003.349.1

JAGIĆEV SREDNJI OBLIK GLAGOLJICE
U SVJETLU SUVREMENE GLAGOLJSKE PALEOGRAFIJE

Marica ČUNČIĆ, Zagreb

Kad je pisao o paleografskim osobinama Marijinskoga evanđelja (ME)
godine 1883. povodom izdavanja toga dragocjena glagoljskog spomenika iz
10.-11. st., Jagić je između ostaloga rekao:

»My smčems polagate, čto drevnčjšee glagoličeskoe pissmo otražalo
soboju skorče tot& počerk+, kotoryj teper&, videne v zaglavnyht strokaht
Zografškago, Mariinskago evangelija, ili Glagolita Clocianus, i t. d. Takim,
priblizitelpno počerkom? napisany dčjstvitelpno Kievskie listki služebnika,
kotorye po moemu ubčždeniju zanimajutt čute li ne pervoe mčsto v» čisič
sohranivšihsja glagoličeskih drevnostej. Izv takogo srednjago počerka
mog» očene legko razvitesja se odnoj storony vpolnč kruglovatyj, byvšij
vp upotreblenii, sudja po nčkotorym» obstojatelpstvam,, glavnym»
obrazomi na jugč, v Makedonii i na Athonč (gdč gospodstvovala gre-
českaja pisemennost&) s» drugoj že storony bolče uglovatyj,! raspro-
stranivšijsja na zapad» po Moravii, Čehii i Pannonii (naskoliko v &tih»
stranahp suščestvovalo slavjanskoe bogosluženie) i vp osobennosti po
Istrii, ostrovam», Adriatičeskago morja i Dalmacii (gdč v» to že vremja
gospodstvovala latinskaja pisemennoste). Iz poslčdnjago počerka vyšla
potoms take nazyvaemaja horvatskaja glagolica (uglovataja).«?

Dakle Jagić pretpostavlja da je najstarije glagoljsko pismo zapravo
naslovna glagoljica Marijinskog i Zografskoga evanđelja (ZE) i Kločeva
glagoljaša (KG) i da su tim naslovnim oblicima napisani Kijevski listići
*| Istaknula M. Č.

* JAGIĆ 1883: 416.
* Naslovne retke o kojima govori Jagić vidi na Slikama 1,2 i3.