X: Lokmer: O potrebi faksimilnih, kriičkih, digitalnih izdanja... — Senj. zb. 41, 445-460 (2014).
pokrenuli objavljivanje faksimila i izradu kritičkih izdanja senjske glagoljske
tiskare.' Koliko mi je poznato ideja je krenula iz Senja od Ante Glavičića, duše
i "spiritus movensa" rada senjskoga Gradskoga muzeja i Senjskoga muzejskoga
društva koji je priredio u Senju 22. i 23. listopada 1974. znanstveni skup
Senjske tiskare 15.-16. st. i 19.-20. st. u povodu 480. obljetnice senjske
glagoljske tiskare, Na tome skupu bio je posebno zapažen referat akademkinje
Anice Nazor koji je potom objavljen u Senjskome zborniku VI za 1975. godinu
pod naslovom "O potrebi kritičkih i faksimilnih izdanja senjske tiskare". U
tome je radu akademkinja Nazor gorljivo iznijela sve važne razloge za objavu
faksimila i izradu kritičkih izdanja senjske glagoljske tiskare, te pozvala na
njihovo stalno i sustavno proučavanje i objavljivanje. Time je pokrenula i
ohrabrila Senjsko muzejsko društvo da krene u ostvarenje projekta objave
faksimila i kritičkih izdanja tiskovina nastalih u senjskoj glagoljskoj tiskari
(1494. — 1496. i 1507.-1508.). Na tome skupu su svojim radovima sudjelovali i
mnogi drugi koji su svojim znanstvenim i društvenim autoritetom podržavali tu
ideju: Vanda Ekl, direktorica Naučne biblioteke u Rijeci i akademik Branko
Fučić, autori ideje i postave danas još uvijek aktualne i impresivne Izložbe
Glagoljica u Rijeci, zatim akademkinja Ivanka Petrović, Marija Agneza
Pantelić, znanstvenici iz Staroslavenskoga instituta kojemu je tada na čelu bila
akademkinja A. Nazor.? A to vrijeme nakon nasilnoga svršetka "hrvatskoga
proljeća" bilo je posebno teško i trebalo je dobro obrazloženje. Istovremeno, to
je bilo posebno pogodno vrijeme da se dobije potrebna javna, službena i
prešutna politička, a onda i financijska potpora. Ta argumentacija, koja je
iznijeta u spomenutom radu akademkinje Nazor i danas ima još i veću težinu,
značaj i važnost nego tada. U takvome ozračju i zanosu objavljen je prvijenac
toga poduhvata: faksimil Spovidi općene iz 1496. godine, drugo izdanje
* Nacionalna i sveučilišna knjižnica e kao i pršle, a tako i ove godine, objavila na svojim
mrežnim stranicama prigodni članak o radu i prvijencu senjske glagoljske tiskare, Time je
obilježila ovu 520. oljetnicu (htp:/www.nsk hrluz-520-obljetnicu-tiskanja-prvoga-djela-senjske-
tiskare/.htip:/www.nsk.hr'obljetnica-liskanja-senjskog-glagoljskog-misala/) (13.10. 2014.), kao i
iotografijom — dviju — stranica — faksimilnoga — izdanja _ iz _ 1994. — godine. — (btps./hr-
hr.facebook com/nskzg/photos/a.413597920989.208588.352261325989/ — 10152628700480990/)
(14.102014.). Isto tako je poral Samoborinfo, 7. kolovoza 2013. godine donio poduži članak o
Senjskome glagoljskome — misalu — (htp:/bww.samoborinfo.hr/2013/08,07/7-kolovoza-tiskan-
senjski-glagoljski-misal-1494/) (14.10.2014.)
* Te radove vrijedi ponovno pročitati u spomenutom broju Senjskoga zbornika čiji je
sadržaj već davno trebao biti postavljen na mrežu u bazi HRČAK, jer su svi starji brojevi
Senjskoga zbornika dobrotom donatora dgitaliziran i spremni za postavljanje na mrežu.
* Na ovo senjsko izdanje prvi je upozorio Ivan Milčetićsvojim radom Nepoznata glagolska
knižica, tiskana godine 1496, Starine JAZU, 23, Zagreb, 1890, 82, čiji je sadržaj dao u
transliteracij “JAZU, 23, Zagreb, 1890, 127-153)
446