RUSKA REDAKCIJA U GLAGOLJSKIM SPOMENICIMA Josip HAMM, Wien Da je glagoljice bilo i u Rusiji, davno je poznato. Bilo je, što više, mišljenja da je ona ondje i nastala, odnosno, da je mlađi od obojice Solunske braće ondje naišao na osnove, na kojima je poslije izgradio glagoljicu. To je poznati ekskurs o »ruskim« pismenima u gl. VIII Ži- tija Konstantinova, gdje je riječ o tome da je Konstantin u Hersonu na Krimu sreo čovjeka koji je uza se imao evanđelje i psaltir »rus'sky- mi pispmeny« pisane, da je sva slova — posebno samoglasnike i po- sebno suglasnike — isporedivao s glasovima u svojem jeziku, i da je ubrzo počeo čisti (čitati) i propovijedati i na tom, njemu dotada zapra- vo nepoznatom, jeziku. Kako je »ruski« još u ustima Konstantina Por- firogeneta (u 2. polovici X stoljeća) značilo isto što skandinavski, a znalo se da je u IX i X stoljeću na Krimu bilo Gota koji su podrijet- lom bili sa sjevera, mislili su mnogi da su to bile gotske knjige i da je to bilo gotsko pismo. Jednom riječju da je Konstantin onako kako je iz hebrejskoga, koji je — kao i samaritanski — navodno također naučio na Krimu, uzeo znakove za neka slova (npr. za š, šin), mogao i iz toga »ruskoga« alias nordijskoga alfabeta uzeti koji taj znak, koji će poslije, pred moravsku misiju, ugraditi u alfabet koji je namijenio Slavenima kada se spremao da među njih pođe kao vjerovjesnik i »spl« Mihajla III i njegova »ujaka« Varde. Drugi su opet bili mišljenja da se tu uopće nije radilo o »ruskim« pismenima, pa ni pod pretpostavkom da je »ruski« moglo značiti nor- dijski (skandinavski) a ne slavenski, nego da je do toga oblika »rus'sky« došlo pisarskom griješkom — krivim čitanjem ili ponašiva- njem — i da je na mjestu označenog pridjeva »rus»sky« ondje izvor- no u izvornom tekstu, u pramatici ŽK — moralo stajati 'suresky', šta bi značilo da je Konstantin u Hersonu upoznao, a možda i po prvi put vidio, sirsko pismo i evanđelje i psaltir pisane sirskim (odn. ara- mejskim) jezikom. I ovo mišljenje ima svojih slabosti, a jedna je od 213