Vesna Badurina-Stipčević
Staroslavenski institut, Zagreb

MLAĐI HRVATSKOGLAGOLJSKI BIBLIJSKI PRIJEVODI

Studij staroslavenskih biblijskih tekstova zauzima istaknuto mjesto u paleoslavistič-
kim istraživanjima. U pomnim ispitivanjima glagoljskih i ćirilskih svetopisamskih teksto-
Va, uz konzultiranje i drugih izvora pismene tradicije, pokušava se pronaći odg:
jedno od možda najvažnijih pitanja paleoslavističke znanosti: kakav je bio prvotni,
metodski prijevod Biblije?

Još su istraživanja R. Nahtigala i J. Vajsa! početkom ovoga stoljeća ukazala na izuzet-
Nu važnost upravo hrvatskoglagoljskih liturgijskih knjiga za tekstološko proučavanje ći-
rilometodske Biblije. Naime, u nedostatku protografa staroslavenskog prijevoda Biblije
iz velikomoravskoga razdoblja slavenske pismenosti, tekstološko tkivo za rekonstrukciju
Prvotnoga ćirilometodskoga prijevoda Svetog pisma čine sačuvani biblijski tekstovi u
Ćirilskim parimejnicima, te hrvatskoglagoljskim brevijarima i misalima. A u hrvatskogla-
goljskim kodeksima koji su biblijskim tekstovima baštinili ćirilometodsko naslijeđe nala-
zimo, prema J. Vajsu?, impozantan korpus, oko polovicu originalnoga biblijskog teksta,
tj. oko 600 glava. Od toga broja, 380 glava oslanja se na grčki prijevod Biblije (Septua-
Bintu), a ostale biblijske glave prate latinski prijevod (Vulgatu). Ako se tome doda da
biblijski odlomci u hrvatskoglagoljskim liturgijskim kodeksima koji put čuvaju arhaični-
Jei potpunije biblijske prijevode s grčkog predloška od onih koji se nalaze u parimejniku,
Nesumnjivo je da hrvatskoglagoljski biblijski tekstovi čine vrijedan i nezaobilazan izvor
ža rekonstrukciju prvotnoga prijevoda Biblije.

Biblijske knjige naslijeđene iz prvih početaka slavenske pismenosti (a prevedene pre-
ma Septuagintinom prijevodu u drugoj polovici 9. stoljeća) na hrvatskoglagoljskom tlu

ile su redigirane i prilagođene zapadnoj crkvenoj i književnoj tradiciji. Već od početka
—

 

  

  

  

 

 

' R. Nahtigal, Neskol'ko zamčtok o slčdach drevne-slavjanskago parimejnika v chorvatsko-gla-
\“ll( skoj literature, Moskva 1902; J, Vajs, Nejsta: id# chrvatsko-hlaholsky, Prag 1910.

7), Vajs, op. cit., str. CVII-CVINI, O hrvatskoglagoljskim biblijskim tekstovima usp. još B.
Grabar, Čirilometodski i staroslavenski prijevodi u hrvatskoglagoljskim prijepisima, Slovo 36,
Žagreb 1986, str. 87-94; A. Nazor, The Old Testament in Croato-Glagolitic Manuscript Translati-
9 u: Ninth World Congress of Jewish Studies (Hebrew and Jewish Languages), Division D. Vol.

; Jerusalem 1986. str. 70; J. Tandarić, Sveto pismo u hrvatskoglagoljskim liturgij:

Plata kvnigopistnaja 14-15, Nijemegen 1986, str. 15-24 (preti ;
“r.nlj\kamww ška književnost, Zagreb 1993. str. 301-326); V. Badurina-Stipčevii
4i Estera u hrvatskoglagoljskim brevijarima, Književna smotra 92-94, Zagreb 1994, str. 209-212.

   

 

 

           
 

s21