Vesna Badurina-Stipčević Staroslavenski institut, Zagreb MLAĐI HRVATSKOGLAGOLJSKI BIBLIJSKI PRIJEVODI Studij staroslavenskih biblijskih tekstova zauzima istaknuto mjesto u paleoslavistič- kim istraživanjima. U pomnim ispitivanjima glagoljskih i ćirilskih svetopisamskih teksto- Va, uz konzultiranje i drugih izvora pismene tradicije, pokušava se pronaći odg: jedno od možda najvažnijih pitanja paleoslavističke znanosti: kakav je bio prvotni, metodski prijevod Biblije? Još su istraživanja R. Nahtigala i J. Vajsa! početkom ovoga stoljeća ukazala na izuzet- Nu važnost upravo hrvatskoglagoljskih liturgijskih knjiga za tekstološko proučavanje ći- rilometodske Biblije. Naime, u nedostatku protografa staroslavenskog prijevoda Biblije iz velikomoravskoga razdoblja slavenske pismenosti, tekstološko tkivo za rekonstrukciju Prvotnoga ćirilometodskoga prijevoda Svetog pisma čine sačuvani biblijski tekstovi u Ćirilskim parimejnicima, te hrvatskoglagoljskim brevijarima i misalima. A u hrvatskogla- goljskim kodeksima koji su biblijskim tekstovima baštinili ćirilometodsko naslijeđe nala- zimo, prema J. Vajsu?, impozantan korpus, oko polovicu originalnoga biblijskog teksta, tj. oko 600 glava. Od toga broja, 380 glava oslanja se na grčki prijevod Biblije (Septua- Bintu), a ostale biblijske glave prate latinski prijevod (Vulgatu). Ako se tome doda da biblijski odlomci u hrvatskoglagoljskim liturgijskim kodeksima koji put čuvaju arhaični- Jei potpunije biblijske prijevode s grčkog predloška od onih koji se nalaze u parimejniku, Nesumnjivo je da hrvatskoglagoljski biblijski tekstovi čine vrijedan i nezaobilazan izvor ža rekonstrukciju prvotnoga prijevoda Biblije. Biblijske knjige naslijeđene iz prvih početaka slavenske pismenosti (a prevedene pre- ma Septuagintinom prijevodu u drugoj polovici 9. stoljeća) na hrvatskoglagoljskom tlu ile su redigirane i prilagođene zapadnoj crkvenoj i književnoj tradiciji. Već od početka — ' R. Nahtigal, Neskol'ko zamčtok o slčdach drevne-slavjanskago parimejnika v chorvatsko-gla- \“ll( skoj literature, Moskva 1902; J, Vajs, Nejsta: id# chrvatsko-hlaholsky, Prag 1910. 7), Vajs, op. cit., str. CVII-CVINI, O hrvatskoglagoljskim biblijskim tekstovima usp. još B. Grabar, Čirilometodski i staroslavenski prijevodi u hrvatskoglagoljskim prijepisima, Slovo 36, Žagreb 1986, str. 87-94; A. Nazor, The Old Testament in Croato-Glagolitic Manuscript Translati- 9 u: Ninth World Congress of Jewish Studies (Hebrew and Jewish Languages), Division D. Vol. ; Jerusalem 1986. str. 70; J. Tandarić, Sveto pismo u hrvatskoglagoljskim liturgij: Plata kvnigopistnaja 14-15, Nijemegen 1986, str. 15-24 (preti ; “r.nlj\kamww ška književnost, Zagreb 1993. str. 301-326); V. Badurina-Stipčevii 4i Estera u hrvatskoglagoljskim brevijarima, Književna smotra 92-94, Zagreb 1994, str. 209-212. s21