OGLEDI Žgombićev zbornik papirni je kodeks od 1+125 folija, maloga formata, veličine 19,2 x 13,4 cm. Uvezan je u kožu s utisnutim vinjetama; restau- riran je 1950. godine, jer su korice bile oštećene i mnogi listovi otkinuti. Pisan je kurzivnom glagoljicom i sastavljen od tri dijela, koji se razlikuju po papiru i rukopisu i koji su nastali u različito vrijeme, a zajedno su uvezani krajem 16. stoljeća. Najmlađi dio zbornika, odsjek A (£. 1-10) nastao je, prema bilješkama pisara, između 1582. i 1583. godine, dio B (£. 11-23), prema paleogmfskim osobinama, potječe iz vremena oko 1540. godine, a treći, najopsežniji dio C (, 24-123), sudeći po vodenim znacima papira, pisan je između 1520. i 1530. godine. Bilješke iz 16. i 17. stoljeća, u kojima se spominju bratovština sv. Fabijana i Sebastija- na, plovan crkve sv. Andrije, te prezimena Negovetić, šepić i Derenčin, zapisane su u Mošćenicama. Zbornik je sastavljen od tekstova koji su prepisani iz različitih izvora te nisu pisani jedinstvenim hrvatskim cr- kvenoslavenskim jezikom, no jezične osobine, brojni ekavizmi i leksički kajkavizmi u tekstovima, kao i to što se u jednom zborničkom tekstu spominju toponimi Istra i Učka, potaknula je istraživače da kao moguće mjesto nastanka rukopisa navode istočnu Istru.“ Ovaj je neliturgijski kodeks, poput drugih glagoljskih zbornika, bio namijenjen teološkom obrazovanju svećeničkoga pomlatka, učenju i po- uci duhovnicima u samostanima. Tematski je strukturiran vrlo raznovr- sno, osobito u C dijelu zbornika. Veliki broj različitih poučnih tekstova, crkvenih govora, poslanica, pitanja i odgovora, recepata, tekst krono- grafa, apokrifi, hagiografije, nisu raspoređeni prema nekom posebnom sustavu, već se raznovrsni sadržaji nižu i međusobno izmjenjuju ne ukla- pajući se u veće tematske cjeline. Možda je najpoznatiji tekst iz Žgombićeva zbornika — Lucidar (zauzi- ma cijeli dio B). To je svojevrsna enciklopedija srednjovjekovnoga znanja o svijetu, kako piše u uvodu: »đo ježe jest va ineb knjigah skrveno, to jes Lucidar vse osvetil«.5 U dijaloškom obliku razgovora učenika i učitelja, Y 96 pitanja i odgovora, raspravljaju se pitanja iz kršćanskih osnova, me- * Milčetić 1911: 262: »Pored poznatoga Petrisova zbornika zauzimle Zgombićev zbornik svo“ jim sadržajem ugledno mjesto u našoj srednjovječnoj kniževnosti. Tko zna, nijesu li oba složena Y onom kraju, gdje je radio Šimun Greblo« (tj.u Roču u Istri, op. V.B.S.); Strohal 1915: 155; Štefanić 1970: 44-45; Sudec 2012: 233-244: Autorica zaključuje da su u sjeveroistočnoj Istri, u Mošćenics“ a, nastali ne samo naknadni zapisi u zborniku, nego i da je ondje prepisan dio C zbornika. 5 Štefanić i suradnici 1969: 346. 116 KOLO 2/2015.