12 Vuswe JEZIKOSLOVIJE oi O-b 9532 saja ZO UZ LATINIČKI PRIJEPIS NOVOGA ZAVJETA HRVATSKIH PROTESTANATA: ANTON DALMATIN - STIPAN KONZUL, NOVI TESTAMENT Višestrukaje kulturna iknjiževna vrijednost glagoljskoga Novoga testamenta. Pretiskom iz 2007 postao je dostupan široj znanstvenojjavnosti, a upravo izašlim latiničkim prijepisom pronašaojeputi do širega čitateljstva. Tako je na više nego primjeren način obilježena 450. obljetnica tiskanja glagoljskoga 'Novoga testamenta Vesna Badur vić jepsenijisupovat bogaeidaač k deatrosi hrvaskih potesunsta izdanja No edamenta, agliko, skanoudradila, 196158 tećiriskoiza- njeiz1563.U Ungaadovolania ndbi “Tbingea o e u azdobjaod 156 do 156 idesetakhatskih rotesanskih kj 14 glaglom š črikcom 1 atiniom Nak- de Nomgeltimenia e suramijenjen g akim podrčima r, Kranei Dlmacie. lakopoetniski ok u Hrraskj u čei zbo azi oklnost ni i šrihrzmje. prostanisi ak vijedanje korpushrvatske kižerei jezičnekšine Oim oj ažn , idanao zni z isražiijejepiva d enst n pretdnarazdoiahrvaske k iaoobio natradkijuglgoata. Prvidlonaslolen e Pi dl No To mena.va am si vi čei eei 1 iaj "pusk, z az aoi » općeiadašnj Frazirni Hvacki az, po Artomu Dbi i Spanu ia s pooćudri rr s riovernosimačn,sadri čebi erandla ki ia preihodežvooiisakop erndsia. 1ć asi Djla apott. Draidl No o "menia, k e zadrie apstlke Eptskpo orimu kak brojna du srani ov kre kaže sari poslanice i Apokalu, kj e nstira- a+26 dronca. Opešni poveni pedgovoni, imolaTrdbn siojnčkno < Anoca Do malina lipana Konzalam hrvstkom oob a zaimlj e predočvajuokonoti preo eji tskanj i koia a sdre i vžne po "ene podale. TI pam podaci mnogogoore " onodonim poličkim, kokurnim i vjeskim prlkoma u hrešskim krjerima na graici zrema Osmanskom: Cartvuteo stalas ratoj “opasosii sukoima. laglskaidaja No “ zjeaprevli si rediirli Sipan Korznl nnin i Anion Dalmatin. U prevodeju o ekri pomagali s im sradnicivećinom gla gi IraniJurj eić MatiaŽvć, an FalijanićPrane H Vinko Vernsković, aa Pomizanć, rj Paričć z Vinodola, Leoard MerčelzCrea, au prevodilačkom saimu, a Trukaov prijedlognakako sujlval Mi a Popovč an Maleševac i Bone odoosno Si Kako se može zaklui izkoeponden če tisubibliskdjebinciadna pojevodima. "avišemjet u UradLabanii si = Čakavska osnova U predgvaru preoa djela o oo ki Konzuli Doi napomiju ćapre sode S pro m e kbi o privje čakavcima,štokavima i kavma i koj sami azivajuopeni,sdanji \ azni H aci azi Sobirom za podejo brvskpre odiija krektori kj ećinom pjecali žkamskoa govonogapodrčj ov No “ an u osi ia čakavskispt, šU demenešokamkog. civenodenskogi edlovenskoga ia U iom predgovonu ri s spomenal i oji u predlošaka pevodil: ii Linskoga, Vlškog, Nenikoga i Kranjskoga tmačenja. u Hrvadki e ak" Nočini e di sase j osi s Lsherovi Brazmov. pred Bij Ne spominje iziekom pre ae hretkebjekerierodepotvrđene u Imminim dsonarima i u paolskim ia sskimkriama.ezičnastrvanjapkaziju. Šaje upravo Iekdanar Bemaniina Slianina fskanprvi pat 195 u Vencii i pisn hra skočakavskim mogao bi jedan od redlžaka "Novogaestameni = Prvitiskani hrvtskiprijevod U povjest rvođenjaBilje mahrvki j zik pglskom zdanju ov ajo prpia isaknto mjet, e e topvi ani hrvaski prjevd novezajenih ekoni a naradaom jeziku Naso e natagu glgoške radicje H hrratkih Bibljkih pjevoda koi € naluze u Ininičnim lkclopaia agni kojigama Mežugagobišima Bj nijesčuvanakao e sena kj eć e jezi pevod potađea u brelarima | mialima. Tdstsk gaglskih irevar v od dradretmisl, ekopsnih iikanih, oji pošječ i razddlj od 13 d6 poavice 16 solećasadžebijska čj i kj možemo rekonstraiti hreankoghgol li bi pjevod. Od večea bj akni agki knj eb iai d protsakmislapojče z 18 godine, a pr ci beijra z 8) godineIpak. vi - ki podaaka prema kojima sespr Bij spominje 1480.uBlom ma Cesu te u Omilju a Kika u 3 stljeća,srjedečenam otome da e nekoć potjaa rvstskoglglska Bij izdopitvanahrvakihrečrntorasazrjemo a s trgalizagagolskom Bijom. Nalme, akan Nomop iai potstanki d ii namjeravali bi \ lovita Biblju i “Zikdi ano No Tetimen' ari talslga ui sa'alav glagljkitekst, oji b im u ko predllak i pomoć pr pretodenju Si pima,ossto Slamgu znj Cinive a su e l zaBibjom NerarnaFrankopana, kja e “jerojino astla 53 Damas e u svjet poznatovišeprimerka gagljikoga Norgutestamena. Prema dobro ničevan primjer z Nadonlne i sveniior klnice u Zagebunapaln e 2007 prtiak izdajuTološkog u Matija Vić rik Ujednj kni danisu vi drogido o a zanjeta kj su prvobinoilzsebo ij leniauopimom pogoveu pirdia prtska "Mj Jenbrh opisto ee eaperad hrvaskih protesanaa n prevolenija Noj zarea. » Latničkatransliteracija glagoljskoga izvornika Korak du proučavnju Novojuttanon taučinjen e poi godine dn tiničkog prenisa lgskogazvornika kj jeabeljen "i anzdevattu Adrenističkoatnokog - kogučilita u Maridevcu, Rlozikog aui uŽagnou Škoke kni Lalnčka ar ac L di Novega tamena sapaii su “Taja Kutović i hateo Zaga s Plorskoga fikakca i potpinica ovihredka izŠaros- ensko mi izZagea.atiničk ej žadriva čeir eraneja Di apotoska po- dljejenjeupoglala(lapirl) aki obliko anprema ggoskom rigiralo ao aselko (mogu usporediiizvorniki noi prieps. U pr. logu Slvpiortogrfia u laglčkam Nomom itamentu 1583 načla iiičkog prijepice MateoZagarobasnio e poncie traateicie kaajeomogaćia biljki ekičliv skom čacuzamjenik, l k zamijenjn o oškim istaživnima. U kni koaje eđ Dragiim aa Adventistčkogitzškog sokogučlita nalnesedrogiprioinjevački PredgovorPrimolaTrubara i prjevod a r Protestantski prijevod Biblije ITIBYOPRX OSS ano OZE 9Ber ei falb Te b neven Te SE TGREIPRI. Pi 1 K mmm alO arri ni a o aaa ski Maine Miladnovte Goii tltov Nri šetameni 562 1di) u prevodciskom k olškom iii UeEraglagoskogu Navga (alamenta (563. kj potisije Aj ni Ukojei e avedeno dj prremi itrandie rj di Novoga ae Valestrka jeknlrna i knjikvnavijednost slagolkoga Norgu esamenia Ora) e spome- Hik zaiiivne samo istaivčima pojesi Prvatske i aropskerefoomicije noi prouče- aei tskastva knjžata | Huminacie tilanh kjiga. Osim tga,nezaclazno e e o mačenjeza proočvanjepovijestipjevode Bilje n hretskijezik e ovj krvatskoga n lika. Noi esamenć prtiskom je z 3007 potao dostupanšioznnvenjvno- a upeno zi liničkim prijeisoc pro- ašao e pt š d š člaleljtva Na ok iše neg prgoda, rčin obljeenije 4 obetnica tskinjaglagolskoga Nom ia