V. BADURINA-STIPČEVIĆ, Knjige o Makabejcima... SLOVO 54-55 (2004-'05)

liturgijskih knjiga, brevijara i misala. Po tekstološkim osobinama hrvatskogla-
goljske biblijske lekcije dijelom se vežu uz ćirilometodski prijevod Biblije, a
dijelom su to novi prijevodi sačinjeni prema mlađim latinskim liturgijskim
obrascima. Već vrlo rano, u 12. stoljeću, započela je sustavna redakcija starosla-
venskih biblijskih perikopa u hrvatskoglagoljskim misalima i njihova prilagod-
ba prema latinskom tekstu Vulgate.? Zbog dobre očuvanosti i duljih biblijskih
perikopa, nego što su to one u ćirilskim parimejnicima i aprakosima, hrvatsko-
glagoljski tekstovi imaju izuzetnu tekstološku vrijednost ne samo za prouča-
vanje hrvatskoglagoljske Biblije, već i za rekonstrukciju ćirilometodskoga biblij-
skoga prijevoda.

U pokušaju rekonstrukcije staroslavenske Biblije prvi je 1. Berčić polovicom
19. st. započeo sakupljanje i izdavanje hrvatskoglagoljskih biblijskih tekstova.
Izdao je svetopisamske odlomke iz dvadesetak izvora ne ulazeći detaljno u
tekstološka pitanja.* | P. J. Šafašik je objavio ulomke iz hrvatskoglagoljskih
crkvenih tekstova.? Sustavnom pak tekstološkom istraživanju i izdavanju biblij-
skih perikopa pristupio je početkom 20. stoljeća J. Vajs, nastojeći prema tekstu
hrvatskoglagoljskih liturgijskih knjiga rekonstruirati staroslavenski biblijski
prijevod. U ediciji Staroslavenske akademije u Krku Analecta Sacrae Scriptu-
rae ex antiquioribus codicibus glagoliticis Vajs je izdao sljedeće starozavjetne
biblijske knjige: Joba, Propovjednika, Rutu, tzv. manje proroke i potpuni tekst
hrvatskoglagoljskoga psaltira.'? Prema Vajsovim istraživanjima proizlazi da je u
hrvatskoglagoljskim brevijarima i misalima moguće identificirati oko 600 glava
biblijskoga teksta, što čini po prilici polovicu originalne Biblije.!! Od toga bro-
ja, 380 glava oslanja se na grčki prijevod Biblije (Sepruagintu), dok ostala bi-
blijska čtenić prate latinski prijevod (Vulgatu). U svojim je istraživanjima Vajs
naglasio iznimnu vrijednost hrvatskoglagoljskih liturgijskih knjiga za teksto-

 

  

7Usp.J. Rein h a r t, Eine Redaktion des kirchenslavischen Bibeltextes im Kroatien des
12. Jahrhunderts, Wiener Slavistisches Jahrbuch 36, Wien 1990, 193-241.

81.Berči ć, Ulomci svetoga Pisma obojega uvjeta staroslavenskim jezikom, I-V, Prag.
1864-1871.

9P.J.ŠafaFik, Pamdrky hlaholskeho pisemnictvi, Praha 1853.

103. Vaj s, Liber lob, Veglae 1903; Liber Ecclesiastes, Veglae 1905; Liber Ruth, Veglac
1905; Propheta loel, Veglae 1908; Propheta Oseas, Veglae 1910; Propheta Habacuc, Veglae
1912; Propheta Sophonias-Haggaeus, Veglae 1913; Zacharias-Malachias, Veglae 1915; Psal-
terium palaeoslovenicun croaticoglagoliticum, Prag 1916.

! [dem, Nejstaršt brevidi chrvatsko-hlaholskij (Prvij brevid# Vrbnicky), Prag 1910, CVII-
CVIHI.

7