V. BADURINA-STIPČEVIĆ, Knjige o Makabejcima... SLOVO 54-55 (2004-'05) liturgijskih knjiga, brevijara i misala. Po tekstološkim osobinama hrvatskogla- goljske biblijske lekcije dijelom se vežu uz ćirilometodski prijevod Biblije, a dijelom su to novi prijevodi sačinjeni prema mlađim latinskim liturgijskim obrascima. Već vrlo rano, u 12. stoljeću, započela je sustavna redakcija starosla- venskih biblijskih perikopa u hrvatskoglagoljskim misalima i njihova prilagod- ba prema latinskom tekstu Vulgate.? Zbog dobre očuvanosti i duljih biblijskih perikopa, nego što su to one u ćirilskim parimejnicima i aprakosima, hrvatsko- glagoljski tekstovi imaju izuzetnu tekstološku vrijednost ne samo za prouča- vanje hrvatskoglagoljske Biblije, već i za rekonstrukciju ćirilometodskoga biblij- skoga prijevoda. U pokušaju rekonstrukcije staroslavenske Biblije prvi je 1. Berčić polovicom 19. st. započeo sakupljanje i izdavanje hrvatskoglagoljskih biblijskih tekstova. Izdao je svetopisamske odlomke iz dvadesetak izvora ne ulazeći detaljno u tekstološka pitanja.* | P. J. Šafašik je objavio ulomke iz hrvatskoglagoljskih crkvenih tekstova.? Sustavnom pak tekstološkom istraživanju i izdavanju biblij- skih perikopa pristupio je početkom 20. stoljeća J. Vajs, nastojeći prema tekstu hrvatskoglagoljskih liturgijskih knjiga rekonstruirati staroslavenski biblijski prijevod. U ediciji Staroslavenske akademije u Krku Analecta Sacrae Scriptu- rae ex antiquioribus codicibus glagoliticis Vajs je izdao sljedeće starozavjetne biblijske knjige: Joba, Propovjednika, Rutu, tzv. manje proroke i potpuni tekst hrvatskoglagoljskoga psaltira.'? Prema Vajsovim istraživanjima proizlazi da je u hrvatskoglagoljskim brevijarima i misalima moguće identificirati oko 600 glava biblijskoga teksta, što čini po prilici polovicu originalne Biblije.!! Od toga bro- ja, 380 glava oslanja se na grčki prijevod Biblije (Sepruagintu), dok ostala bi- blijska čtenić prate latinski prijevod (Vulgatu). U svojim je istraživanjima Vajs naglasio iznimnu vrijednost hrvatskoglagoljskih liturgijskih knjiga za teksto- 7Usp.J. Rein h a r t, Eine Redaktion des kirchenslavischen Bibeltextes im Kroatien des 12. Jahrhunderts, Wiener Slavistisches Jahrbuch 36, Wien 1990, 193-241. 81.Berči ć, Ulomci svetoga Pisma obojega uvjeta staroslavenskim jezikom, I-V, Prag. 1864-1871. 9P.J.ŠafaFik, Pamdrky hlaholskeho pisemnictvi, Praha 1853. 103. Vaj s, Liber lob, Veglae 1903; Liber Ecclesiastes, Veglae 1905; Liber Ruth, Veglac 1905; Propheta loel, Veglae 1908; Propheta Oseas, Veglae 1910; Propheta Habacuc, Veglae 1912; Propheta Sophonias-Haggaeus, Veglae 1913; Zacharias-Malachias, Veglae 1915; Psal- terium palaeoslovenicun croaticoglagoliticum, Prag 1916. ! [dem, Nejstaršt brevidi chrvatsko-hlaholskij (Prvij brevid# Vrbnicky), Prag 1910, CVII- CVIHI. 7