Milan Mihaljević Fragment hrvatskoglagoljskoga brevijara iz Novoga Mesta Sažetak U članku se opisuje list pergamenta ispisan s obje strane hrvatskom ustavnom glagolji- com koji se čuva u Kapiteljskom arhivu u Novom Mestu, a skinut je s korica »Rojstne matične knjige« za 1664.—1670. koja se čuva u istom arhivu. Fragment je ostatak rim- skog brevijara iz dijela Propritm de tempore. Sadrži završetak službe na šezdesetnicu, službu za dane u tjednu između šezdesetnice i pedesetnice i dio službe pedesetnice. Raspored službi i teksta u fragmentu razlikuje se od odgovarajućega dijela u većini hr- vatskoglagoljskih brevijara, osobito u službi za šezdesetnicu i dane u tjednu između šezdesetnice i pedesetnice. Najbolje se slaže s tekstom u Moskovskom brevijaru iz 1442. Na temelju paleografskogi jezičnogopisa autor zaključuje dajje brevijar, čiji je fragment ostatak, pisan u 15. st., najvjerojatnije oko polovice stoljeća. Jezični podatci pokazuju da je pisan na sjeverozapadu glagoljaškoga područja (na području ekavskih govora), najvjerojatnije u središnjoj Istriali se kao mjesto pisanja n€ može isključiti ni Oparijski kras pa čak niti slovensko područje na kojemu je pronađen. U Kapiteljskom arhivu u Novom Mestu, u Sloveniji, čuvaju se i tri glagoljska frag- menta. Dva je zabilježio i identificirao Janez Zor Č 1985: 189). Riječ je o jednom pergamentnom listu koji sadrži dio teksta iz Legezde o Svetom Eustabiju i o sit- nome ostrišku pergamenta na kojemu je jedini poznati ostatak hrvatskoglagoljske Pasije Svete Marine. Treći je fragment France Baraga u svojemu popisu građe iz arhiva identificirao kao dio glagoljskoga misala i datirao ga u 15. st.' Pregledavši taj pergamentni list utvrdio sam da nije riječ o fragmentu misala, već o fragmentu brevijara. Kodikološki, paleografski, sadržajni i jezični opis te preslike i translite- racija teksta toga fragmenta moj su prilog svečanomu obilježavanju sedamdesete obljernice starijega kolege i dragoga prijatelja Josipa Bratulića. 1 _ »Perg. rokopis (sner s knjige in restavriran), glagolsko besedilo iz misala, knjiga jebilafolio formara zdvokolonskim tekstom s 36 vrsticami na stran, 15. stol« (Baraga 1995: 423).