Milan Mihaljević

HRVATSKI CRKVENOSLAVENSKI JEZIK

UVOD: PRVI SLAVENSKI KNJIŽEVNI JEZIK

ostanak_prvoga slavenskog književ-

nog jezika obično se smješta u drugu

polovicu 9. st. i povezuje s djelova-
njem Svete braće Ćirila (Konstantina) i Me-
toda. Bizantskom caru Mihajlu 862. godine u
Carigrad dolazi poslanstvo moravskoga knezi
Rastislava s molbom da mu pošalje učitelja
koji bi njegovu narodu na njihovu jeziku
»pravu kršćansku vjeru objasnio«. Car kao
najpogodnijega za tu misiju odabire Konstan-
tina Ćirila koji stvara novo, glagoljsko pismo
i počinje prevoditi knjige na slavenski jezik.
'Tim činom, kao i kasnijim djelovanjem Svete
braće među Slavenima, postavljeni su teme-
lji prvoga slavenskoga književnog jezika.! Taj
jezik u znanstvenoj literaturi nema jedinstve-
noga imena, već ga se nazivalo, a i danas ga
se naziva, različitim imenima: starocrkveno-
slavenski, staroslavenski, crkvenoslavenski, sta-
robugarski, staromakedonski, općeslavenski
književni jezik i sl. Razlog je tomu dijelom
i činjenica da najstariji povijesni izvori taj
jezik nazivaju samo općim atributom slaven-

ski. Slavenski izvori Žitje Konstantinovo, Žitje

 

Metodoro i bugarski pisac Ivan Egzarh (9-10.
st.) zovu ga slovčneske. Isti se opći atribut po-
javljuje i u latinskim i grčim izvorima. Papa
ingua
selavinica, lingua selavina ili lingua sclavinisca.
U _Conversio Bagoariorum et
pojavljuje se naziv selavinis litteris, a u grčkom

 

Ivan VIII. u svojim ga pismima zove:

 

rantanorum

životopisu sv. Klimenta, učenika Svete braće,
naziv 34 o0)oBevixa vodunaca.
Prvi je slavenski knj

   
 

vnijezik stvoren
u razdoblju slavenskoga jezičnog zajedništva
koje zovemo općeslavenskim. Vrijeme slaven-
skoga jezičnog zajedništva dijeli se obično
na dva razdoblja: 1. praslavensko, u kojemu
su sve promjene i njihovi rezultati zajednički
svim slavenskim jezicima i 2. općeslavensko,
u kojemu su tendencije i promjene zajedničke,
ali se na pojedinim dijelovima slavenskoga
područja pokazuju dijalekatne razlike u rezul-
tatu promjena iz kojih će se razviti današnji
slavenski jezici i narječja. Prema većini su-
vremenih istraživača prvo razdoblje završava
oko 600. godine poslije Krista, a drugo tra-

 

 

je do 10. (11.) stoljeća, nakon čega započinje

* Više o životu i djelovanju Svete braće Ćirila i Metoda vidi u Bratulić 1985.

>_Više o imenima prvoga slavenskog književnoga jezika vidi u Damjanović 2005: 9-14.

283