Milan Mihaljević HRVATSKI CRKVENOSLAVENSKI JEZIK UVOD: PRVI SLAVENSKI KNJIŽEVNI JEZIK ostanak_prvoga slavenskog književ- nog jezika obično se smješta u drugu polovicu 9. st. i povezuje s djelova- njem Svete braće Ćirila (Konstantina) i Me- toda. Bizantskom caru Mihajlu 862. godine u Carigrad dolazi poslanstvo moravskoga knezi Rastislava s molbom da mu pošalje učitelja koji bi njegovu narodu na njihovu jeziku »pravu kršćansku vjeru objasnio«. Car kao najpogodnijega za tu misiju odabire Konstan- tina Ćirila koji stvara novo, glagoljsko pismo i počinje prevoditi knjige na slavenski jezik. 'Tim činom, kao i kasnijim djelovanjem Svete braće među Slavenima, postavljeni su teme- lji prvoga slavenskoga književnog jezika.! Taj jezik u znanstvenoj literaturi nema jedinstve- noga imena, već ga se nazivalo, a i danas ga se naziva, različitim imenima: starocrkveno- slavenski, staroslavenski, crkvenoslavenski, sta- robugarski, staromakedonski, općeslavenski književni jezik i sl. Razlog je tomu dijelom i činjenica da najstariji povijesni izvori taj jezik nazivaju samo općim atributom slaven- ski. Slavenski izvori Žitje Konstantinovo, Žitje Metodoro i bugarski pisac Ivan Egzarh (9-10. st.) zovu ga slovčneske. Isti se opći atribut po- javljuje i u latinskim i grčim izvorima. Papa ingua selavinica, lingua selavina ili lingua sclavinisca. U _Conversio Bagoariorum et pojavljuje se naziv selavinis litteris, a u grčkom Ivan VIII. u svojim ga pismima zove: rantanorum životopisu sv. Klimenta, učenika Svete braće, naziv 34 o0)oBevixa vodunaca. Prvi je slavenski knj vnijezik stvoren u razdoblju slavenskoga jezičnog zajedništva koje zovemo općeslavenskim. Vrijeme slaven- skoga jezičnog zajedništva dijeli se obično na dva razdoblja: 1. praslavensko, u kojemu su sve promjene i njihovi rezultati zajednički svim slavenskim jezicima i 2. općeslavensko, u kojemu su tendencije i promjene zajedničke, ali se na pojedinim dijelovima slavenskoga područja pokazuju dijalekatne razlike u rezul- tatu promjena iz kojih će se razviti današnji slavenski jezici i narječja. Prema većini su- vremenih istraživača prvo razdoblje završava oko 600. godine poslije Krista, a drugo tra- je do 10. (11.) stoljeća, nakon čega započinje * Više o životu i djelovanju Svete braće Ćirila i Metoda vidi u Bratulić 1985. >_Više o imenima prvoga slavenskog književnoga jezika vidi u Damjanović 2005: 9-14. 283