MILAN MIHALJEVIĆ Staroslavenski institut, Zagreb MORFOLOŠKA (TVORBENA) RAŠČLAMBA LEKSIKA NAJSTARIJIH HRVATSKOGLAGOLJSKIH FRAGMENATA 'UDK: 811.163.42'366"11/12" Izvorni znanstveni članak U članku se morfološki (tvorbeno) raščlanjuje leksik 24 / Ključne riječi: hrvatskoglagoljska fragmenta iz 12. i 13. st. Leksemi se crkvenoslavenski jezik, najprije grupiraju prema korijenima, a zatim i prema _ najstariji hrvatskoglagolj- Prefiksima i sufiksima. U posljednjem se dijelu rada obra- ski fragmenti, leksik, duju složenice. morfologija, tvorba riječi 1. Uvod Rad tvori cjelinu s Mihaljević 2007. i temelji se na ista 24 hrvatskoglagoljska iragmenta iz 12. i 13. st. Iz 12. st. to su: Budimpeštanski fragment (Bud), Prva stranica Kijevskih listića (Kij), Bečki listići (Vind), Bašćanski ostrišci (Baš), Grško- ićev odlomak apostola (Grš) i Mihanovićev fragment apostola (Mih), a iz 13. Splitski fragment misala (Spal), Londonski fragment brevijara (Lond), Kukuljevi- ćev fragment misala (Kuk), Vrbnički fragmenti brevijara (Vb), Birbinjski frag- ment misala (Birb), Epistola o nedjelji (Epist), Fragmenti brevijara uz Novakov misal (aNov i BNov), Fragment brevijara dodan Ročkom misalu (Roč), Tkonski fragment iz Berčićeve zbirke (Tk), Tršćanski fragment brevijara (Ts), Zagrebački fragmenti brevijara HAZU 46a i 46b (Zag), Ljubljanski homilijar (Lab), Homilija na Blagovijest (Hom), Krčki fragmenti pasionala (Pass), Omišaljski list apostola (Omiš), Fragment Legende o sv. Tekli (Th) i Pazinski fragmenti (Pis). U skladu s podjelom morfema na tri skupine (korijeni, prefiksi i sufiksi) podijeljen je i rad s time da je dodano i poglavlje o složenicama. 2. Korijenske skupine Korijen je jezgra riječi i nositelj njezina osnovnoga leksičkog značenja. Stoga se riječi razvrstavaju u leksičko-semantičke skupine, ili gnijezda upravo prema