930.2(497.6-3 Hercegovina)

PISMENOST U SREDNJOVJEKOVNOJ
HERCEGOVINI

Marinka ŠIMIĆ
Staroslavenski institut
Zagreb

Republika Hrvatska

U prilogu se raspravlja o najstarijim spomenicima pismenosti s pod-
ručja srednjovjekovne Hercegovine pisanima slavenskim pismenima:
glagoljicom i ćirilicom. Najstariji natpis iz Bosne i Hercegovine pi-
san ćirilsko-glagoljskim grafemima je Humačka ploča. Podrobnije
su opisani stari epigrafi XII—XIII. stoljeća, čiji se tekstovi donose u
transliteraciji i transkripciji. Slijedi niz lapidarnih poruka sa stećaka
odkraja XIII. do početka XVI. stoljeća. Pretpostavlja se da je i najsta-
riji humski rukopis, Miroslavljevo evanđelje, pisan u Stonu u XII. sto-
ljeću. U korpus srednjovjekovne humske pismenosti ulaze i oporuke,
povelje, darovnice, odnosno administrativno-pravni spisi.

 

 

Ključne riječi: glagoljica i hrvatska ćirilica, natpisi, Miroslavljevo
evanđelje, administrativno-pravni spisi.

 

Uvod

Slavensko bogoslužje, a time i pismenost, širili su slavenski apostoli
Sv. braća Ćiril i Metod i njihovi učenici. Počeci ćirilometodske hrvatske
srednjovjekovne kulture, najznačajnije glagoljske slavenske književnosti,
za istraživače su “najtamnije" razdoblje hrvatskoga glagoljaštva, ističe
Ivanka Petrović: “Hrvati nisu sačuvali glagoljske spomenike starije od

529