1. VINCE, Fonemi l,n,j injihova grafija u hrvatskoglag. rukopisima ——— SLOVO 31 (1981) I u u v n. zubo valo kralo krai g. zuba vala krala krač d. — zubu valu krali — krai N. zubi vali krali krai D. \ zubome _ valom» — kralem» — kraem» Tab. 1 Da ne opteretimo tablicu dvama suvišnim stupcima dodajmo samo da se ni 11 ponašaju jednako kao l i I, dakle npr. slonu kao valu, a konii kao krali Ovakvu tablicu naći ćemo u svakoj školskoj gramatici, a sastavljena je od leksema složenih u stupce, pri čemu svaki redak odgovara jednom padežu. Izlučit ćemo i ispisati ono što se ponavlja u stupcu i u svakom pojedinom retku. 'U prvom i drugom redu ponavlja se slijed zub, odnosno val, a ono što ostaje zdesna izlučit ćemo posebno. Treći se stupac ponaša gotovo isto kao drugi, razlika je samo u dativu sg., tj. valu : krakii i u dat. pl. Ne prihvatimo li_ad hoc rješenje po kome bi ove dvije imenice pomoću dva različita nastavka tvorile dativ, ostaje nam da zaključimo da su to dvije različite osnove. val se ponaša jednako kao zub, pa ćemo zato treću riječ drugačije označiti, dodajući joj nešto što će je razlikovati od val. Neka to bude » znak za palatalnost što se uostalom poklapa s našim znanjem da ova treća imenica ima palatalnu osnovu, Ogledamo li malo bolje treći redak, vidjet ćemo da ovdje padežni nastavak, osim što signalizira dativ, nosi i oba- vijest o tome da li je osnova kojoj se pridodaje palatalna ili nije. Budući da i dativ- ni nastavak za četvrtu imenicu nosi podatak o palatalnosti osnove, izabrat ćemo lik kraj kao temeljni. Ono što se u prvom retku javlja zdesna jest & , poluglas, koji se kao i oblik u četvrtom stupcu može objasniti pravilima. Genitivni nastavak je -a, a & je sličan obliku ii dativnog nastavka -u po tome što u sebi sadrži i podatak o palatalnosti osnove. Nastavak za N. je -i, a za D. -om zato što se iz njega može izvesti -em pravilom o prijelazu stražnjeg vokala u prednji iza palatala. Pomnožimo li sada temeljne likove osnove s temeljnim likovima za nastavke, dobit ćemo ovakvu tablicu: 16