Ivan Botica - Tomislav Galović GLAGOLJIČNA PISMENOST SREDNJEVJEKOVNE DUBAŠNICE (S OSVRTOM NA POČETKE HRVATSKOGLAGOLJSKOGA NOTARIJATA NA OTOKU KRKU) U radu su doneseni i dijelom raščlanjeni glagoljski spomenici srednjovjekovne Dubašnice.Riječjeoispravamaizdruge polovine 15.inatpisu s početka 16. stoljeća. Dubašljanska je pismenost dominantno glagoljična jer su njezini nositelji dubašljanski popovi glagoljaši i dubašljanski franjevci trećoredci glagoljaši. Uz njih opismenjuju i mnogi laici koji će, primjerice, preuzeti dubašljanski glagoljski notarijat, pravnu instituciju koja je najdublji trag ostavila upravo na Krku. Ključne riječi: srednji vijek, Krk, Dubašnica, Ivan VII. Frankapan, Bužane, glagoljična pismenost U sjeverozapadnom dijelu otoka Krka nekoć je bilo preko dvadeset što većih što manjih sela/zaseoka. Sve ih je objedinjavalo nestalo mjesto Dubašnica i njegova preživjela župa Sv. Apolinara. Vrela poput hrvatskoglagoljskoga notarijata otkrivaju dubašljanska Dolinja Sela, Gorinja Sela i Poganku, odnosno sela, zaselke i druge toponime Barovo, Barušiće, Benčiće, Bogoviće, Budislaviće, Dvorane, Galijahovo, Gobiće, Gradinu, Grimanovo, Gumanju, Hržiće, Kovače, Kraljiće, Kremeniće, Lončarevo, Ljutiće, Malinsku, Matruniće, Milčetiće, Milovčiće, Mrakovčiće, Mrvce, Oštrobradiće, Pavus, Ponikve, Porat, Radiće, Rudinu, Rovu, Sabliće, Stunjinu, Sveti Anton, Sveti Juraj, Sveti Martin, Sveti Polinar, Stril Turčiće, Vantai Vlašiće, Zidariće, Žgombiće i dr.! U većini je bilo života sve do kraja 18. stoljeća. Tada se komarac Anopheles maculipennis sa smrtonosnim 1 Usp. Tomislav Galović, O Dubašnici i njezinim ljudima. Prinosi za povijest dubašljanskoga kraja na otoku Krku, Krčki zbomik, sv. 48, Posebno izdanje Povijesnog društva otoka Krka, sv. 42., Malinska — Rijeka — Krk 2004., str. 17-18. 55