M. ČUNČIĆ, Pulski odlomak glagoljskoga misala iz 15. st. — SLOVO 47-49 (1997-'99) i 3. Manja rupa na 30. retku u stupcima 1 i 4 oštetila je nekoliko slova. Ostale rupe nisu u tekstu, nego sa strane. Misalski tekst počinje na glatkoj strani pergamene. Bila je to unutarnja stra- na omota i zbog toga je dobro sačuvana i posve čitljiva. Sadržaj se nastavlja na vanjskoj strani pergamene s koje je ostrugana dlaka što se vidi po rupicama koje su ostale. Ta strana je prljava, izlizana i istrošena, prema tome i manje čitljiva jer je to bila vanjska strana omota. Ukupna širina najširega dijela lista iznosi 22 cm, a najveća dužina je 26,3 cm. List je odrezan ukoso od gornjeg ruba |. stupca do četvrtoga retka 2. stup- ca, pa je oštećen tekst 2. i 3. stupca, po svemu sudeći u vrijeme kad pergamena više nije bila omot jer nedostaje i površina omota koja je pokrivala korice. 'Tako se izgubila izvorna dužina lista koja se ipak može izračunati prema širini koja je ostala netaknuta (20,5 cm). Širina i dužina stranice mogu biti u nekoliko mogućih omjera:' Pretpo- stavljam, a dalje će se to i potvrditi, da je omjer naše stranice 3:4. Po formuli za omjere 20.; 4, duljina stranice bila bi 27 cm. Zato se može utvrditi da na vrhu prve stranice (f. 1r) s lijeve strane nedostaje 7 mm, a s desne 5 cm. Zrcalnim udvostručenjem stranice I r (Slika 1a), može se dobiti dvolist. Naj- prije list treba “ prerezati" na mjestu uveza da ostane točna dimenzija lista (Slika 1b) koji se može udvostručiti, vodoravno rotirati i zalijepiti na prvotnu sliku lista da se dobije dvolist (Slika 1c). Na tako dobivenu dvolistu mogu se is| i odnosi između dimenzija listova, rubova i stupaca, te vidjeti kako je pisar organizirao tekst. Najprije se označi površina koju zauzima tekst u stupcima, tj. oba stupca se uokvire u pravokutnik, zatim se povuče dijagonala jednoga lista prema sredini dvolista na vrhu tako da prolazi kroz kutove pravokutnika. Budući da prolazi kroz jedan list, nazvat ćemo je jednolistna dijagonala. To isto se napravi i na drugom listu dvolista. Sjecište dviju jednolistnih dijagonala na vrhu u sredini dvolista određuje visinu stranice (Slika 2). Po njoj se može rekonstruirati visina dvolista. Zatim se povuku dvolistne dijagonale koje idu od jednoga kuta lista na suprotan vrh drugoga. Njihovo sjecište je, naravno, u sredini dvolista. Od sjecišta dvolistne i jednolistne dijagonale povuče se crta koja ide kroz kut pravokutnika na suprotnoj stranici do vrha stranice. Ako su omjeri pravilni, iz tako dobivene točke može se povući okomica na sjecište jednolistne i dvolistne dijagonale na suprotnom listu (Slika 3). * Frane PARO, Typographia glagolitica, Matica hrvatska, Zagreb 1997., 64-65 i 69-71 178