Dr. MILE BOGOVIĆ: Postanak i razvoj glagoljice na hrvatskom prostoru do 1248. reći da o tome nema znanja tako pouzdanog i utvrđenog da bi se ta pitanja mogla potpuno skinuti s dnevnog reda". Kad bismo na temelju natpisa prosuđivali gdje je nastala glagoljica, najlogičniji bi zaključak bio: nastala je ondje gdje su joj najstariji kameni spomenici. Najstariji, najbrojniji i najvrjedniji glagoljski natpisi u kamenu smješteni su u Kvarnerskom ba- 23RI | oadtami Pismo pape Inocenta IV kojim dopušta uporabu glagoljice u misnim slavljima na prostoru senjske biskupije (Vjera Reiser, 1988.): zenu i njegovoj okolici. Možemo bez oklijevanja zaključiti s Brankom Fučićem “da se kompaktna teritorijalna jezgra naših najstarijih glagoljskih natpisa iz XI., XII. i XIII. stoljeća nalazi na hrvatskom sjeverozapadu". to se tiče najstarijih glagoljskih tekstova Fisanih na papiru i pergameni, dakle prenosivih, njihov nastanak_znanstvena analiza nije smjestila na spomenuto naše područje. Glavni su dokaz za njihovo podrijetlo razni jezični izrazi koji u]aućuju na određene krajeve i narode. Tu argumentaciju ne smijemo omalovažiti, ali ne treba također smetnuti s uma da se takvi spomenici lako kreću, prenose, a putem mogu dobivati lokalne osobine, što otežava procjenu gdje su oni nastali. U tom smislu dokazna moćtih spisa za mjesto njihova nastanka mnogo je slabija od one kamenih spomenika. Tekstovi na papiru i pergameni lakše se sačuvaju baš ondje gdje se ne a