M. Bogović, Hrvatsko glagoljaštvo kao inkulturacijski proces, 317-326 317 Mile Bogović HRVATSKO GLAGOLJAŠTVO KA INKULTURACIJSKI PROCES Mons. dr. se. Mile BOGOVIĆ Gospićko-senjska biskupija Stručni rad UDK: 003.349.12:316.734/.736(497.5)(091) [264-914(282:281)] [0.000.27+0.000.329.73] Primljeno 29. rujna 2015. Autor najprije iznosi svoje mišljenje o nastanku glagolji- ce. Pritom zastupa tezu o njezinu nastanku na hrvatskom prostoru. Kada je glagoljaško područje došlo pod rimsku jurisdikciju, došla je na udarii glagoljica. Ona se uspješno oduprla upravo zato što je ušla duboko u narod. S vremenom se ona Katoličkoj Crkvi pokazala kao pogodno sredstvo za uključenje pravoslavnih Slavena u Katoličku Crkvu. Tada je dobivala i veliku podršku iz Rima. Ključne riječi: glagoljica, liturgijski jezik, Bizant, Katolička Crkva, Rim. khR Katolička Crkva prihvatila je jezičnu inkulturaciju tek na Dru- gom vatikanskom saboru kada je u cijeloj Crkvi dopušteno uvođenje narodnog jezika u liturgiju. Inače se inkulturacijsko pitanje pojavilo odavno kao problem u misijskoj djelatnosti Katoličke Crkve, pogo- tovo na područjima visoke kulturne razvijenosti. Valja se prisjetiti samo teškoća na koje su katolički misionari naišli u 17. i 18. stoljeću u Kini i Indiji. Evangelizirati kulture .isto je što i doći u dodir s bo- gatstvima koja čine povijest nekoga naroda“.' Kada govorimo o glagoljaštvu, mislimo na vlastiti jezik i vla- stito pismo. To doista pripada bogatstvu hrvatskoga naroda i njego- voj povijesti. Taj dar Istoka sačuvali smo i unutar Zapada, što nije 1 _ Fnciklopedijski teološki rječnik, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2009., str. 312.