Josip Bratulić Dane 24, 25, 26 i 27. travnja godine 1993. studenti Hrvat- skog jezika i književnosti Peda- goškog fakulteta Sveučilišta Jo- sipa Jurja Strossmayera u jeku proveli su na ekskurzij skom proputovanju najvećim hrvatskim otokom Krkom i, jednako tako najvećim, hrvat- skim poluotokom Istrom. Ideja o polasku na ovaj put potekla je od prof. Ivana Jurčevića, čov- jeka koji studente Kroatistike Pedagoškog fakulteta u Osije- kuuvodi u tajne i značenja sta- roslavenskog jezika i pisma, a koji je stupivši u vezu s prof. dr. Josipom Bratulićem, redovi- tim profesorom Filozofskog fa- kulteta u Zagrebu, upriličio stručno putovanje čije temat- sko usmjerenje znakovito zabi- lježava dato mu ime — "Puto- vima hrvatskih glagoljaša". Na put se krenulo u subotu, 24. travnja ove godine, i početna postaja četverodnevnog otkri- vanja iskonskih oznaka naše pi- smenosti bila je Krk, gdje je posjećena franjevačka oaza — otoka Košljuna. Tradicionalnim franjevačkim pozdravom "Mir i dobro", ko- jim su osječki i zagrebački stu- denti dočekani na Košljunu, započeo je stručno-znanstveni dio studentske ekskurzije, u ci- jelosti ispunjen zanimljivim ijedanjem prof. dr. Josipa povijedanjem prol ke 'Nakon posjeta Košljunu uslije- dio je obilazak Jurandvora i crkve Svete Lucije, pravog doma Bašćanske ploče, gdje je prof. Bratulić održao predava- nje koje, s autorovom redaktu- rom, u nastavku ovoga bloka u cijelosti prenosimo. Otiskano PREDAVANJE O BAŠĆANSKOJ PLOČI 'Nalazimo se u znamenitoj crkvi sv. Lucije u Jurandvoru, blizu Baške, gdje se nalazila Bašćanska ploča. Ona se danas nalazi u atriju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ovdje je njena kopija, obnovljena na način kako je vjerojatno izgledala u starini. 1 crkva je obnovljena kako je mogla izgledati u XII. st., bez ukrasa koji je, na žalost nestao, a pala sv. Lucije — prekrasan rad Paola Veneziana — danas se nalazi u Biskupiji u Krku; crkva je jednobrodna, podignuta od tesanog kamenja, u romaničkom slogu. Zamislimo je bez kapele koja je nastala kasnije, i koja po svojim stilskim osobinama pripada gotičkom razdoblju. Crkva se dijeli na prostor u kojem borave vjernici, laici, i prostor gdje borave svećenici, odnosno redov- nici, prezbiterij. Redovničko bratstvo sastojalo se od braće i jednoga opata. Opat je abbas, otac koji ima službu i vlast kao pater familias u rimskoj obitelji, tj. apsolutnu vlast nad svim ukućanima, oovdje nad braćom, naravno, i nad kmetovima. Ima vlast suditi i kažnjavati, posebice opominjati braću na pobožnost i pokor- nost, disciplinu i radinost prema njihovoj devizi: Ora et labora — Moli i radi! Za razliku od nekih drugih redova gdje se svakih nekoliko godina bira novi poglavar (gvardijan, npr.), u benediktinskoj organizaciji abbas, opat, ostaje u svojoj časti doživotno. Samostan slijedi organizaciju rimske kuće, domu- sa. I samostan i crkva također je nekakav odslik rimke kuće. Između puka koji je došao slušati i prezbitera, tj. svećenika koji podučava, dvije su stepenice, ali i visoka oltama pregrada — između ta dva svijeta napravljen je rez, to su ove ploče koje dijele crkvu na dva dijela, a koje su s tekstom na sebi karak- teristične za Krk i za hrvatskoprimorski kraj. U Južnoj Hrvat- skoj pojavljuju se ovakve ploče s uklesanom omamentikom, s likovima pauna, pentagramom i sličnim simboličnim obi- lježjima. Na Krku i Senju pojavljuje se ploča s viticama tropleta vinove loze koja opleće list. Ovaj troplet prati gornji rub ploče, a ispod je uklesan tekst. Tako je na Bašćanskoj ploči, ovdje s vaše lijeve strane, a tako je bilo i s desne strane. Ostaci, fragmenti te druge Bašćanske ploče nalaze se u Hrvat- skom povijesnom muzeju. I na Senjskoj ploči, fragmentu njezinom, koji je služio kao prag na kuli Nehaju, postojao je sličan troplet i natpis kao i ovdje. Pregrada s pločom je dijelila 175