Josip
Bratulić

Dane 24, 25, 26 i 27. travnja
godine 1993. studenti Hrvat-
skog jezika i književnosti Peda-
 goškog fakulteta Sveučilišta Jo-
sipa Jurja Strossmayera u
jeku proveli su na ekskurzij
skom proputovanju najvećim
hrvatskim otokom Krkom i,
jednako tako najvećim, hrvat-
skim poluotokom Istrom. Ideja
o polasku na ovaj put potekla
je od prof. Ivana Jurčevića, čov-
jeka koji studente Kroatistike
Pedagoškog fakulteta u Osije-
kuuvodi u tajne i značenja sta-
roslavenskog jezika i pisma, a
koji je stupivši u vezu s prof.
dr. Josipom Bratulićem, redovi-
tim profesorom Filozofskog fa-
kulteta u Zagrebu, upriličio
stručno putovanje čije temat-
sko usmjerenje znakovito zabi-
lježava dato mu ime — "Puto-
vima hrvatskih glagoljaša".

Na put se krenulo u subotu, 24.
travnja ove godine, i početna
postaja četverodnevnog otkri-
vanja iskonskih oznaka naše pi-
smenosti bila je Krk, gdje je
 posjećena franjevačka oaza —
otoka Košljuna.
Tradicionalnim franjevačkim
pozdravom "Mir i dobro", ko-
jim su osječki i zagrebački stu-
denti dočekani na Košljunu,
započeo je stručno-znanstveni
dio studentske ekskurzije, u ci-
jelosti ispunjen zanimljivim
ijedanjem prof. dr. Josipa
povijedanjem prol ke
'Nakon posjeta Košljunu uslije-
dio je obilazak Jurandvora i
crkve Svete Lucije, pravog
doma Bašćanske ploče, gdje je
prof. Bratulić održao predava-
nje koje, s autorovom redaktu-
rom, u nastavku ovoga bloka u
cijelosti prenosimo. Otiskano

 

  

PREDAVANJE O BAŠĆANSKOJ PLOČI

'Nalazimo se u znamenitoj crkvi sv. Lucije u Jurandvoru, blizu
Baške, gdje se nalazila Bašćanska ploča. Ona se danas nalazi
u atriju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ovdje je
njena kopija, obnovljena na način kako je vjerojatno izgledala
u starini. 1 crkva je obnovljena kako je mogla izgledati u XII.
st., bez ukrasa koji je, na žalost nestao, a pala sv. Lucije —
prekrasan rad Paola Veneziana — danas se nalazi u Biskupiji
u Krku; crkva je jednobrodna, podignuta od tesanog kamenja,
u romaničkom slogu. Zamislimo je bez kapele koja je nastala
kasnije, i koja po svojim stilskim osobinama pripada
gotičkom razdoblju. Crkva se dijeli na prostor u kojem borave
vjernici, laici, i prostor gdje borave svećenici, odnosno redov-
nici, prezbiterij.

Redovničko bratstvo sastojalo se od braće i jednoga opata.
Opat je abbas, otac koji ima službu i vlast kao pater familias
u rimskoj obitelji, tj. apsolutnu vlast nad svim ukućanima,
oovdje nad braćom, naravno, i nad kmetovima. Ima vlast suditi
i kažnjavati, posebice opominjati braću na pobožnost i pokor-
nost, disciplinu i radinost prema njihovoj devizi: Ora et labora
— Moli i radi! Za razliku od nekih drugih redova gdje se
svakih nekoliko godina bira novi poglavar (gvardijan, npr.), u
benediktinskoj organizaciji abbas, opat, ostaje u svojoj časti
doživotno. Samostan slijedi organizaciju rimske kuće, domu-
sa. I samostan i crkva također je nekakav odslik rimke kuće.

Između puka koji je došao slušati i prezbitera, tj. svećenika
koji podučava, dvije su stepenice, ali i visoka oltama pregrada
— između ta dva svijeta napravljen je rez, to su ove ploče koje
dijele crkvu na dva dijela, a koje su s tekstom na sebi karak-
teristične za Krk i za hrvatskoprimorski kraj. U Južnoj Hrvat-
skoj pojavljuju se ovakve ploče s uklesanom omamentikom,
s likovima pauna, pentagramom i sličnim simboličnim obi-
lježjima. Na Krku i Senju pojavljuje se ploča s viticama
tropleta vinove loze koja opleće list. Ovaj troplet prati gornji
rub ploče, a ispod je uklesan tekst. Tako je na Bašćanskoj
ploči, ovdje s vaše lijeve strane, a tako je bilo i s desne strane.
Ostaci, fragmenti te druge Bašćanske ploče nalaze se u Hrvat-
skom povijesnom muzeju. I na Senjskoj ploči, fragmentu
njezinom, koji je služio kao prag na kuli Nehaju, postojao je
sličan troplet i natpis kao i ovdje. Pregrada s pločom je dijelila

175