Jugoslavenski dodatak Hrvatska tiskana knjiga OD POČETAKA DO NACIONALNE INTEGRACIJE U XIX. STOLJEĆU od povijesti evropskoga tiskarsvva. Vrijeme kad je nastala prva hrvatska tiskana knjiga,glagoljski Misal iz 1483. po mno- gočemu je teško i tragično. Turska je invazija već bila zbrisala s poli- tičke karte Evrope slavenske narodne države na Balkanu, pa i samo Is- točno carstvo (1453). Ta se neprijteljska sila pribličila granicama Hrvatske, okomila se na Kranjsku (današnja Slovenija), ugrozila je Ugarsku (danas Madarska), presjekla je kopnene trgovačke putove iz Dalmacije prema istoku i prema zaledu dalmatinskih gradova. Dalma- tinski gradovi — Zadar, Šibenik, Split — nakon što su dvadesetih go- dina XV. st. pali pod mletačku vlast i teškom mukom i umješnošću sredili svoje odnose prema središnjoj vlasti, od kada datira i procvat ovih gradova, sada su ugroženi turskom vojnom snagom, ali i krše njem već postignute samouprave. | Venecija se, naime, mora povlačiti Levanta, a ugroženi su i svi njeni gradovi na Jadranu. Jedino je Dub- rovnik sačuvao političku slobodu, pa je u njemu i kultirni procvat za- počet sredinom XV. stoljeća dostigao u književnosti i umjetnosti svoj apogej u XVI. stoljeću, ataj traje sve do tragičnog potresa 1667. godi- Prva hrvatska tiskana knjiga, hrvatska po jeziku i po pismu — gla- poljici, koliko se odlikuje ljepotom toliko je zavijena u tajnovitost. Mi- sal iz 1483. po tipografskim je osobinama jedna od najljepših naših knjiga uopće, ona je remek-djelo tipografske umjetnosti, i to na s mom početku hrvatskoga tiskarstva. Sjajno su izvedeni nacrti za gla- poljska slova; precizno su izrađeni kalupi (punce); odično su odliveni slovni znakovi; za izradu Misala odabrane su sve potrebne veličine slova; savršeno su otisnuti listovi, i to u dvije boje, crvenoj i crnoj. U knjizi ne nalazimo pogrešaka — što je znak da su svoj posao odlično obavil i slagari i korektori. To je sve dokaz da je krug koji e ostvario ovo djelo, hrvatskoglagoljski Misal iz 1483. intelektualno bio iznimno sposoban, flološki odlično spreman, svojim radom kao zanatom po- nesen, svjestan da na području nove umjetnosti stvara osebujno, iz- nimno djelo. A ipak — gotovo sav taj posao obavijen je tajnom, i malo što pouzdano znamo o našoj prvoj tiskanoj knjizi. Sigurno je samo jedno: priredena je u Istri, o čemu uz druge indicije govori zapis ža- kna (dakona) Jurja iz Roča koji osam mjeseci prije dovršavanja Misala, u lipnju 1482, zanosno kliče: Pmum cskastva u Hrvata_nije ašš znanje zagonetna Vita, vita! Štampa naša gori gre! Tako ja oću, da naša gori gre Mjesto tiskanja sve do danas je obavijeno tajnom: prijedlozi da to bude Izola u Istri,ili Kosinj u Lici, ili Modruš, također u Lici, ostaju samo prijedlozi, bez ikojeg jačeg dokaza. S obzirom na visoki stupanj izvedbe tiskanja, tehničke opremljenosti, papira i boje, taj e posao ne- «dvojbeno obavila dobro opremljena tiskara koja je imala bogato iskus- tvo sa sličnim proizvodima. Trebalo bi pomišljati na oficinu, koja je imala velike ambicije i u kojoj je bar dio osoblja bio iz Hrvatske. Tak- va je bila oficina Nikole Jensona (Nicolaus de Galli),koji e u Veneci- ji radio zajedno s Grgurom Dalmatinom, teje s njim i potpisao jednu inkunabulu. Nikola Jenson je umro 1480, kad je posao već bio zapo- čet, ai nakon njegove smrti pojedine edicije iz njegove oficine izlaze pod njegovim imenom (pro Nicolao Jenson), ali su konkurenti uspjeli a se takav način reklamiranja proizvoda ove oficine zabrani, a nakon toga 1483. njegovu oficinu otkupljuje Andrea Torresani, koji će deset godina kasnije (1493) tiskati drugo remek-djelo tipografske umjetnosti imaomt saacaenl gri eapani € an anf wounaskapi cqoanacogja +aamtamam jaapšnica unć GLACAMENU CICPKA OGDMA A czadi-1639BlT*Kur-ca.k Keap - oz6m KEL te$Omjt; an cu zoumrtamnega ha7 m waa? cazomiaaa rancnli "RA cgaeva goe w a Ayraač-a RTUE sić ia av uni ečaingedija rj PGAUDSUNA HADE AA goćum aw ozanesl 1gna oc secen uu ki aqE MAAOL umvucna cucesnana sdorija Zrjemimilqyrvoncmn a — GOIIS omeeri vaog sojeusa Zlnnvnivaoi m mscrngmo — vvi c ar mg al aancwmnsjca 1% camcaassga — cunmanesvnka cnnmcasanju am EzE Zb s un weekivećan cao z sqpaejž danatumijaćna d anazumijačit vpunknnieca w GlaeirAnaUNSKA EMDZANA nita nvczaquveeqpo& ae kraa gasen waođia č aca spomijao aš sj aivin sqpani ag zAE wveedqne.caagpip vj aa wenlez ad wiijunesnO — IMELCFH CIJAACALAKJI C anetooga cidenlacma unacij — au sanenije Cj un opatacid smjanam £305- grjasunacravcmor-m cg aunć E/acacanim FO/G\O, > £1311 umjun ra86a BADE am8 weapagmpale onlopaučci& — £ iznunčaki povetieeaaka iopćani caimnenla mEACq — tančinl mazneto reein ca 4z obyasluđkagotcazomonivnuu — ecunnonra/om cr4w clADGAE wradijetajsuenanjscm — ca 3 CIPANAE tunol ri on& aaa iacriipnl mmi renć — A adi Ci ci a CAK ImaAGEiPAK al kn aelpalovo 24819 fermqpomneamja dy 0 IOANE C AO A mlemcomeođavavniu nmancađa zanijcya ni caa e l rtazzi 3 w gl.ceao caceq oneaneri c šiticaune»4y san&wIM caCcu ooj ranavo CiE 17 nacoluo jugrvzkaa vSrkIADAKJAJ E Guonlevo aš jamnca vmcunag zanocalji sann jekun szacinaniza. n capiš te$ v avv os.esX ovicim & 178 084 'marugu yovgpa * uuremnis n w u klsunsqvweainstunaimijicum — cutgi čqpd ki qievča uCMmanadnja cravennat iiim — AE AAi Knjeđivo CkUNC& Hrvatski prvotisak, Misal iz 1482. godine. Tiskan je glagoljskim pis- mom, kojeje u IX. stoljeću izumio Konstantin Čii pije odlaska a mi- siju među Slavene. Nakon smrti Čirilova brata Metodija i progona nje- govih učenika iz Moravske, u Bugarskoj je kao službeno pismo prihva- čeno čiiličko pismo koje se ugledalo na grčku uncijalu. — hrvatskoglagoljski Brevijar, o kojemu se brinuo Blaž Baromić. Za- to, vjerojatno, na Misalu iz 1483. nema explicita s imenom tiskara i ra- dionice, već samo kratka informacija: »Let Gospodnjih 1483. meseca pervara [fervara, veljačel dne 22 ti misali biše svršeni. Ni o drugoj našoj tiskanoj knjizi, prvotisku glagoljskog Brevijara iz 1941. ne znamo ništa više nego o Misalu. Smatra se da jetiskan u Ko- sinju, o čemu svjedoči jedan kasniji zapis o tiskari koja je djelovala u Kosinju i koja je dovršila jedan brevijar. Jedini primjerak Brevijara iz 1491. — a da je tada tiskan doznaje se iz kalendarija — nema posljed- njeg lista na kome je možda pisalo gdje je tiskan, tko ga je tiskao i na čiji trošak. 35