Podaci su o glagoljaštvu na području Lovrana razasuti po
različitim publikacijama, od kojih su neke danas vrlo teško dostupne ili
manje poznate. U 19. i prvoj polovici 20. stoljeća ti se podaci mogu
pronaći u djelima autora koji su željeli popisati i inventarizirati postojeću
glagoljičnu građu, primjerice klasifikacijom po namjeni tekstova i
zapisa? ili objavljivanjem svih spomenika iste funkcije (npr. pravnih
tekstova)'. U drugoj polovici 20. i početkom 21. stoljeća pojedinim je
aspektima lovranskoga glagoljaštva mjesto bilo posvećeno u dijelovima
povijesnoumjetničkih radova i rasprava koji su se bavili lovranskim
srednjovjekovljem“ ili pak u turističkim vodičima“, aopisani su i prikazani
i neki spomenici za koje se odavno znalo, ali im se nije uspijevalo ući u
trag“. Sintetskoga prikaza međutim još uvijek nema.

Prošlih su stoljeća filolozi, povjesničari umjetnosti i različiti
entuzijasti uložili ogroman napor u prikupljanje, sredivanje i popisivanje
brojne glagoljaške grade. Zadatak je novih istraživanja usustaviti i
valorizirati postojeće podatke za svaki glagoljaški punkt posebno te ga
odgovarajuće kontekstualizirati na glagoljaškoj karti.?

  

 

 

iturgijski tekstovi

Nije poznat ni jedan primjerak neke od osnovnih liturgijskih knjiga,
misala i brevijara“, pisanih staroslavenskim jezikom hrvatske redakcije?

* V. Štefanić, Vjekoslav, Cilagoljski rukopisi Jugoslavenske akademije, l Zbornici različitog
sadržaja, regule i statti, registri, varia, indeksi, album slika, JAZU, Zagreb, 1970.

* V. Kukuljević-Sakcinski, Ivan (prir.), , Acta Croatica/Listine hrvatske“, Momumenta hristorica
Slavorum meridionalium, sv. \, Zagreb, 1863., str. 1-339; Šurmin, Đuro (prir), ,Hrvatski
spomenici I (od godine 1100. do 1499.Y“, Momumenta hisorico-juridica Slavorum meridionalium,
sv.6, Zagreb, 1898., st.1-500.

+ V. npr. Ekl, Vanda, nav. dj.; Fučić, Branko, Glagoljski natpisi, JAZU, Zagreb, 1982.; Fučić,
Branko, Istarske freske, Zora, Zagreb, 1963.: Fučić, Branko, Terra incognita, Kršćanska
sadašnjost, Zagreb, 22001

* V. Trinajstić, Petar, Lovran: Župa sv Jurja, Župa sv.Jurja, Lovran, 1999.

“ V. Viškanić, Damir, Quaderna capituli Lovranensis Kvaderna kapitula lovranskoga, Katedra
Čakavskoga sabora Opatija — Adamić, Lovran - Rijeka, 2002

* Na libumijskome su području to dosad pokušali učiniti primjerice Sandra Sudec za župu
 Mošćenice i Darko Deković za grad Rijeku. V. Sudec, Sandra, , Glagoljica u župi Mošćenice“,
Mošćenički zbornik,br. 5, 2008., st. 59-85; Deković, Darko, Glagoljicu i glagoljaštvo u gradu
Rijeci: Itraživanja o riječkom glagoljaškom krugu, doktorska disertacija u rukopisu, Zagreb
2008

* Misal je knjiga po kojoj se služi misa. Sadrži upute za svećenike, biblijske tekstove i molitve
raspoređene prema njihovu čitanju u liturgijskoj godini. Brevijar li časoslov litugijskaje knjiga
namijenjena svećenicima i redovnicima, koji je upotrebljavaju pri zajedničkoj molitvi.

* Staroslavenski je jezik najstariji slavenski književni jezik, kojim su pisani najstariji sačuvani
slavenski tekstovi z 10. i L. stoljeća. Osnovica mu je makedonska. S obzirom na njegovo široko

 

 

 

 

 

 

   

   

282