Podaci su o glagoljaštvu na području Lovrana razasuti po različitim publikacijama, od kojih su neke danas vrlo teško dostupne ili manje poznate. U 19. i prvoj polovici 20. stoljeća ti se podaci mogu pronaći u djelima autora koji su željeli popisati i inventarizirati postojeću glagoljičnu građu, primjerice klasifikacijom po namjeni tekstova i zapisa? ili objavljivanjem svih spomenika iste funkcije (npr. pravnih tekstova)'. U drugoj polovici 20. i početkom 21. stoljeća pojedinim je aspektima lovranskoga glagoljaštva mjesto bilo posvećeno u dijelovima povijesnoumjetničkih radova i rasprava koji su se bavili lovranskim srednjovjekovljem“ ili pak u turističkim vodičima“, aopisani su i prikazani i neki spomenici za koje se odavno znalo, ali im se nije uspijevalo ući u trag“. Sintetskoga prikaza međutim još uvijek nema. Prošlih su stoljeća filolozi, povjesničari umjetnosti i različiti entuzijasti uložili ogroman napor u prikupljanje, sredivanje i popisivanje brojne glagoljaške grade. Zadatak je novih istraživanja usustaviti i valorizirati postojeće podatke za svaki glagoljaški punkt posebno te ga odgovarajuće kontekstualizirati na glagoljaškoj karti.? iturgijski tekstovi Nije poznat ni jedan primjerak neke od osnovnih liturgijskih knjiga, misala i brevijara“, pisanih staroslavenskim jezikom hrvatske redakcije? * V. Štefanić, Vjekoslav, Cilagoljski rukopisi Jugoslavenske akademije, l Zbornici različitog sadržaja, regule i statti, registri, varia, indeksi, album slika, JAZU, Zagreb, 1970. * V. Kukuljević-Sakcinski, Ivan (prir.), , Acta Croatica/Listine hrvatske“, Momumenta hristorica Slavorum meridionalium, sv. \, Zagreb, 1863., str. 1-339; Šurmin, Đuro (prir), ,Hrvatski spomenici I (od godine 1100. do 1499.Y“, Momumenta hisorico-juridica Slavorum meridionalium, sv.6, Zagreb, 1898., st.1-500. + V. npr. Ekl, Vanda, nav. dj.; Fučić, Branko, Glagoljski natpisi, JAZU, Zagreb, 1982.; Fučić, Branko, Istarske freske, Zora, Zagreb, 1963.: Fučić, Branko, Terra incognita, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 22001 * V. Trinajstić, Petar, Lovran: Župa sv Jurja, Župa sv.Jurja, Lovran, 1999. “ V. Viškanić, Damir, Quaderna capituli Lovranensis Kvaderna kapitula lovranskoga, Katedra Čakavskoga sabora Opatija — Adamić, Lovran - Rijeka, 2002 * Na libumijskome su području to dosad pokušali učiniti primjerice Sandra Sudec za župu Mošćenice i Darko Deković za grad Rijeku. V. Sudec, Sandra, , Glagoljica u župi Mošćenice“, Mošćenički zbornik,br. 5, 2008., st. 59-85; Deković, Darko, Glagoljicu i glagoljaštvo u gradu Rijeci: Itraživanja o riječkom glagoljaškom krugu, doktorska disertacija u rukopisu, Zagreb 2008 * Misal je knjiga po kojoj se služi misa. Sadrži upute za svećenike, biblijske tekstove i molitve raspoređene prema njihovu čitanju u liturgijskoj godini. Brevijar li časoslov litugijskaje knjiga namijenjena svećenicima i redovnicima, koji je upotrebljavaju pri zajedničkoj molitvi. * Staroslavenski je jezik najstariji slavenski književni jezik, kojim su pisani najstariji sačuvani slavenski tekstovi z 10. i L. stoljeća. Osnovica mu je makedonska. S obzirom na njegovo široko 282