OD INDOEUROPEISTIKE DO KROATISTIKE 'UDK 811.163.42/01 Izvorni znanstveni članak Primljen 11. XI. 2002. Prihvaćen za tisak 13. I. 2003. Anica Nazor Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Zrinski trg 11, HR-10000 Zagreb MOLITVE SV. BRIGITE U OFICIJU RIMSKOM ŠIMUNA KOŽIČIĆA IZ 1530. GODINE Petnaest molitava su. Brigite ušlo je u hrvatsku književnost u 16. stoljeću, kad su zal ene u dva tiskana molitvenika: dubrovačkom ćirilskom iz 1512. godine i Kožičićevu glagoljskom iz 1530. godine. Molitve sv. Brigite iz 1512. godine objavio je M. Rešetar 1938. godine. Ovdje se objavljuju Molitve sv. Brigite iz Kožičićeva glagoljskoga Oficija rimskoga u latiničkoj transliteraciji. Petnaest molitava sv. Brigite, legendarne švedske svetice, ušlo je u hrvatsku književnostu 16. stoljeću kao sastavni dio dvaju tiskanih molitvenika: dubrovačkoga ćirilskog iz 1512. godine i Kožičićeva glagoljskoga iz 1530. godine. U čast našega slavljenika akademika Dalibora Brozovića, dugogodišnjega profesora na Filo- zofskom fakultetu u Zadru, objavljujemo tekst molitava što ih je u svoj Oficij rimski unio znameniti Zadranin Šimun Kožičić Benja.! Švedska Brigita ili Birgitta (Finstadt 1303. — Rim 1373.), potječe iz ugledne plemićke obitelji. Već se u djetinjstvu odlikovala pobožnošću. Rodila je osmoro djece, među kojima i sv. Katarinu Švedsku. Nakon hodočašća u Compostelu u Španjolskoj na grob sv. Jakova, supruzi su stupili u redovnički stalež. Muž Ulaf Gudmarsson povukao se u cistercitski samostan i u njemu je umro 1344. godine. Brigita je 1349. godine pošla na hodočašće u Rim i zajedno s kćeri Katarinom do kraja života ostala u Italiji, svojoj drugoj domovini. Pokopana je u Rimu u crkvi svetoga Pavla. Kanonizirana je 7. listopada 1391. godine, pa se njezin blagdan do 1628. godine slavio 7. listopada, kasnije 8. listopada, a nakon najnovije reforme blagdan se slavi 23. srpnja, na dan smrti. Sveta Brigita je zaštitnica Švedske (proglašena 1396. godine), posebno Vadstene, hodočasnika i smrtnoga časa (prema legendi sam Isus objavio je njezin zadnji čas). Poznata je po viđenjima, objavama, ! Šimun Kožičić Benja tiskao je 1530. i 1531. godine u vlastitoj tiskari u Rijeci šest glagoljskih knjiga: priručnik (bukvar, abecedarij) za učenje glagoljice: Psalži7(16", 8 1); Oficij rimski. Oficij blaženije Devi Marije (12%, 120 1); Knjižice krsta (8“, 24 1), mali ritual; Misal hruacki (4%, 256 1); Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov (4, 60 1), povijesno djelo o rimskim papama i carevima i Od bitija redovničkoga knjižice (8%, 12 1), priručnik o tome kakav treba biti redovnik. 417