verzitetnoj knjižnici od osam odlomaka pet ih je služilo kao omot, a od tridesetak u Arhivu Slovenije u Ljubljani dvade- setak je služilo kao omot. U Berčićevoj zbirci u Javnoj biblio- teci »Saltykov-Ščedrin« u Lenjingradu ima oko trista glagolj- skih odlomaka i više ih potječe s omota korica knjiga. U Pra- gu u Narodnom muzeju čuva se tridesetak glagoljskih odlo- maka i svi su osim jednog (Emauskog odlomka psaltira) ski- nuti s korica knjiga. Čuveni Praški listići iz 11. st., jedan od najstarijih čeških glagoljskih spomenika, odlijepljeni su sa unutrašnje stranice stražnjih korica latinskog kodeksa (praxapostola) iz 11. st. Otkrio ih je prof. Hofler 1855. u knjižnici metropolitanskog kaptola u Pragu gdje se i danas čuvaju (br. N LVII). Jednako čuveni Bečki listići s kraja 11. i ipoč 12. st., po V. Jagiću i J. Vajsu, najstariji glagoljski spomenik hrvatske redakcije (is- pod glagoljskih slova vide se još starija, također glagoljska slova), bili su prilijepljeni na koricama neke, danas nepoznate knjige u knjižnici Tehničke visoke škole u Beču danas se ču- vaju u Nacionalnoj biblioteci u Beču (Osterreichische Natio- nalbibliothek, Cod. slav. 136). Bečki listići veoma su važan spomenik za povijest glagoljice. U najstarija djela hrvatske glagoljske pismenosti idu Grškovićev i Mihanovićev odlomak Apostola iz 12. st., oba u Arhivu JAZU u Zagrebu. Grškovićev od- lomak Apostola majstariji je glagoljsk rukopis u Zagrebu i ide u početak 12. st. To je dvolist pergamene i sadrži odlomke iz pot- punih djela apostolskih. Potječe iz istočne periferije hrvatskog glagoljaštva: možda iz Bosne. Nazvan je po vrbničkom kape- lanu Grškoviću, koji je pergamene našao među papirima svog pok. rođaka kao omot nekim starim računima. Na Krk su ga mogli donijeti bjegunci iz Bosne, kamo su dospjeli u bijegu pred Turcima. Mihanovićev odlomak Apostola zapravo je dvo- list pergamene, dio većeg kodeksa, sadrži odlomke kratkog Apostola. Napisan je u bosansko-humskom ili zetskom po- dručju. Bio je zalijepljen na koricama Ilovičke krmčije, ogro- mnog ćirilskog kodeksa od 400 listova iz god. 1262, koji je pi- san u Ilovici za manastir sv. Arhanđela na Privlaci (Boka Ko- torska) i to vjerojatno pri prvom uvezu, možda već u 13. st. Odlomak je nazvan po pjesniku hrvatske himne, koji je Ilovič-