VJESNIK IBLIOTEKARA HRVATSKE GODINA XIll_ 1967, IZDAJE DRUŠTVO BIBLIOTEKARA HRVATSKE BROJ 12 ZAGREB Anica Nazor OSVRT NA POVIJEST NAŠIH NAJSTARIJIH ŠTAMPARIJA (U povodu rasprave Zvonimira Kulundžića: »Glagoljaška štamparija XV—XVI stoljeća, Kosinj — Senj — Rijeka«, Senjski zbornik, godina II, Gradski muzej, Senj 1966, str. 167—308) Posljednjih godina kod nas se u raznim časopisima, tjednoj, pa i dnevnoj štampi razmahala nekom žestinom diskusija o našim najstarijim štamparijama. U to se pitanje naročito žučljivo umiješao književnik i publicist Zvonimir Kulundžić, koji već mnoštvo puta piše da je-prva do sada poznata knjiga kod Južnih Slavena — glagoljski Misal iz 1483 — štampana u Kosinju (Lika). Sve je to ponovio i proširio svoj interes na senjsku i riječku glagoljsku štampariju u raspravi »Glagoljaška štamparija XV—XVI stoljeća, Kosinj — Senj — Rijeka (historijska i bibliografska obrada)«, Senjski zbornik, godina II, Gradski muzej, Senj 1966, str. 167—308. Kako autor optužuje svu dosadašnju hrvatsku histo- riografsku nauku, naše najveće slaviste — mrtve i žive — s namjerom da ista- kne svoje vlastite zasluge u proučavanju hrvatskih glagoljskih štamparija, po- trebno je upoznati širu javnost s pravim stanjem stvari u nauci u vezi s tim pitanjima, pokazati kako ih Kulundžić postavlja i metodu kojom ih rješava. Danas se zna za devet (i to nepotpunih) primjeraka Misala (4 u zemlji i 5 u inozemstvu), jedan fragment od 46 listova i 4 listovna fragmenta. Jedan dio naklade odštampan je i na pergameni. Slog je čist i ugledan u dvije veličine, nalik na najljepše ustavno pismo 14. i 15. st. Na posljednjem listu nalazi se ovaj kolofon: Lčte g(ospod)nih» č.u.o.v. (= 1483) m(čse)ca Perv(a)ra dni. i. b. (= 22) ti mis(a)li biše svršeni. U kolofonu čitamo dakle samo datum svršetka štampanja, dok se ni redaktor, ni štampar, ni mjesto štampanja ne spominju, a takve podatke obično nalazimo u drugim inkunabulama. S obzirom na ugled- nost Misala u nauci se smatralo da je štampan u centru. tipografske vještine, a to je tada bila Venecija (Bobrowski, Kukuljević, Berčić, Jagić, Vajs, Breyer i dr.). Pišući o sačuvanim primjercima Misala god. 1957, Mladen Bošnjak! napomenuo je u rezimeu na francuskom jeziku da je Misal mogao biti štampan i u hrvatskim krajevima, ugroženim od Turaka. Kada je Z. Kulundžić — kako 1