'UDK 003.349 808.62(091)“14" Izvorni znanstveni članak Prihvaćeno za tisak 19. 12. 1997. Anica Nazor Staroslavenski institut, Zagreb Hrvatski glagoljski brevijar iz 1493. godine čitavo stoljeće opisivan kao ćirilski časoslov (Breviarium slavicum) Glagoljski Brevjar hrvatski, tskan u Veneciji 13. ožuška 1493. u tiskari Andreasa Torresa nija, u literaturu je ušao koncem 18. stoljeća (1786. god.) kao Torresanijev Breviarium slavi cum, potom se narednih sto godina opisivao i u stranoj i domaćojliteraturictirao kao sl- "enski, zapravo irlski čavoslov (Horlogium). Kopitar je već 1829. naslutio da bi Torresan jev Breviarium slavicum prije mogao bitigagolski nego ćirilski, što se oistinilo 1894. godi- ne kad se u Trstu pojavio primjerak glagoljskoga Brevijara iz 1493. godine s kolofonom i Torresanijevim tipografskim znakom. Činjenica da jeglagoljski Brevjar iz 1493.godline pu- h sto godina smatran cirlskim ni danas nije dovoljno poznata, pa se u stručnojliteraturi 0 njemu piše kao o +potpuno mitskom ćirilikom časoslovu, kojije tobože štampao Andrea 'Torresano 19. marta 1499.+. Članak ukazuje na stogodišnju zabludu o postojanju Torresani- jeva dirilskoga (lavenskoga) časoslovaiz 1493. godine i pokazuje na koji je način u znan« stvenu literaturu uveđen glagoljski Brevjar hrvatski iz 1498. godine. Blaž Baromić, kanonik senjskoga kaptola (rodom iz Vrbnika na otoku Krku nakon 1440.) priredio je tekst brevijara i dao ga je tiskati glagoljskim slovima u tiskari glasovitoga Andreasa Torresanija u Veneciji. Ondje je nadzirao reza- nje glagoljskih slova i korigirao tekst.! Datum i laska brevijara — 13. ožujka 1493. — zabilježen je u dva kolofona — opširnijem glagoljskom: Svršenie brvić- li, hrvvackih& Stampani vw Benecih» po meštrč Andrće Torižanć iz Ažulć. ko- reženi po pre Blaži Baromići kanon(igi crikve senuske. na dni. vi. 1 3) miseca PANTELIĆ, Marija Agnezija, Blaž Baromić, pisac, tiskar i osnivač senjske tiskare. Senjski gla- goljski misal 1494. Dodatak uz faksimilni pretisak. HAZU, Zagreb 1994, 12-18. Glagoljski tekst prenosimo u latiničkoj transliteraciji na način već uobičajen u objavljivanju glagoljskih tekstova. ri tome jeja (B) prenesen jedinstvenim znakom &, derv () znakom i, a 0#) znakom & polugas (D) znakom 3, Kraćeno pisane riječi mazrijšene su tako da su rzriješeni dijlovi stavleni u okrugle zagrado () 233