KULTURNOPOVIJESNO ZNAČENJE IZDANJA GLAGOLJSKE TISKARE U SENJU G. 1494—1508 'Anica NAZOR, Zagreb Potkraj 15. stoljeća okupio se u Senju krug ljudi — senjskih svećenika — koji je stavio sebi u zadatak da priredi i tiskom izda najnužniji repertorij knjiga što su u tom času mogli trebati hrvatski glagoljaši za obavljanje liturgije i za pouku. Taj je krug doista uspio ostvariti svoj program time što je: osnovao u Senju jednu, makar i skromnu tiskaru u kojoj se — koliko je do sada poznato — tiskalo od g. 1494—1508. najmanje sedam knjiga glagoljskim slovima, od kojih su pet (odnosno šest) prijevodi tadašnjih veoma popularnih teoloških i literarnih djela. Taj pothvat, koji je imao da ostvari kru- pan korak u času kad se pisana knjiga zamjenjivala tiskanom, pred- stavlja u hrvatskoj kulturnoj povijesti znatan događaj, koji znanost još nije dovoljno istražila ni ocijenila. 'Na proučavanju senjskih glagoljskih izdanja na prvom mjestu treba istaknuti pionirski rad Ivana Berčića. U studiji Njekoliko staroslavenskih i hrvatskih knjiga što pisanih, što tiskanih glagoli- com, kojim se u skorašnje doba u trag ušlo. (Rad JAZU LIX, Zagreb, 1881, str. 158—186) Berčić je registrirao tri izdanja senjske tiskare, koja u znanosti dotada nisu bila zabilježena, i to: mali Ritual s Meštri- jom dobra umrtija, Marijine mirakule i Misal iz g. 1494 Ivan Milčetić je pod naslovom Nepoznata glagolska knjižica, tiskana godine 1496. u svojoj radnji Prilozi za literaturu hrvatskih glagolskih spomenika (Starine JAZU knj. XXIII, Zagreb, 1890) opisao dotada nepoznato senjsko izdanje — Spovid općenu — gdje je izdao i cijeli 1 Primjerci navedenih izdanja redom su nepotpuni i ni jedan nema saču- van kolofon. Vanjskim uspoređivanjem (tipa slova i dr.) utvrdio je Berčić da pripadaju senjskoj glagoljskoj tiskari. Za Misal iz 1494. mislio je da je tiskan £. 1507. (kao i za spomenute dvije knjige). Međutim poslije je pronađen potpun primjerak s kolofonom u kojem stoji da je tiskan u Senju g. 1494. 415