ANTE GLAVIČIĆ IZVJEŠTAJ O ZNAČAJNIM ARHEOLOŠKIM NALAZIMA U TVRĐAVI NEHAJ U SENJU, MAJA 1964. GODINE Krajem 15. i u 16. st., u vrijeme kad je kulminirala turska sila, u Senju je našao dom i zaštitu veliki broj bjegunaca, pribjegara iz porobljenih krajeva Like, Podgorja, Bosne, Hercegovine i Dalmacije. Padom Klisa u turske ruke 1537. godine povećalo se stanovništvo grada Senja. Bjegunci su se stopili sa starosjediocima, narodom istog jezika, vjere i običaja koje su suvremenici prozvali »senjski Uskoci«. U to vrijeme turske neregularne čete (martolozi) haraju senjskom oko- licom, dolaze pod same bedeme grada. Tada su spaljene sve crkvene i javne zgrade.' Kako su neke od ruševina bile idealne kao fortifikacije za eventualna osvajanja grada, tadašnji senjski kapetan Ivan Lenković? odlučio je na Trbuš- njaku (danas brdo Nehaj) sagraditi modemu i čvrstu utvrdu. Odobrenjem crkvenih vlasti i uz saglasnost carskog dvora, sagrađena je u vremenu od 1530. do 1558. današnja tvrđava Nehaj. U masivnim i debelim bedemima Ne- haja ne znamo što je sve ugrađeno, ali sudeći po onome što danas vidimo, znamo da su to ostaci gotičke i renesansne umjetnosti. Tu su ostaci od barem desetak nadgrobnih ploča senjskih knezova Frankopana, dignutih iz njihovih porodičnih grobnica u zadužbini sv. Petra, na kojima se i danas opažaju ostaci grbova i glagoljskih slova, teško oštećenih vremenom, od bure i leda. Ostaci oltarnih ploča, profilacije gotičkih vrata i prozora, latinski natpisi i drugi arhi- tektonski dijelovi z porušenih crkvenih zgrada od 12. do 16. st. Mnogi od tih spomenika zbog daljnjeg oštećenja morat će se izvaditi i konzervirati. Sve do 1961. tvrđava Nehaj bila je nepristupačna javnosti za razgledava- nje. Stoga je bila opravdana inicijativa Gradskog muzeja u Senju da je općina Senj (pod brojem 01-5124/1-1963.) imenovala Savjet građana, kojem je povje- rila daljnju brigu nad Nehajem. U cilju uređenja Nehaja, Savjet je organizirao savjetovanje kojem su prisustvovali predstavnici muzealaca i konzervatora, urbanista i arhitekata, narodne vlasti i kulture.? Na sastanku je donesen pro- gram restauracije tvrđave Nehaj, spomenika saveznog značaja, koji je proglašen figurativnim spomenikom senjskih Uskoka i stoljetne borbe za slobodu Jadrana. Zaključeno je da se taj prvorazredni likovni spomenik restaurira u duhu vremena i dovede u prvobitno stanje, i to na temelju proučavanja postojećih starih nacrta i dokumenata. Uz ostalo, naglašeno je da se kod restauracije 315